Pretraga tekstova
Svi pričaju o poticanju navodnjavanja ali mi ovdje to ništa ne osjetimo. Sami moramo izbušit bunar, registrirat ga, platit crpljenje vode. Nitko nam ništa ne pomaže. Ni županija, ni država, ni općina, kaže uzgajivač lubenica Stjepan Ćurdo.
U organizaciji Udruge voćara i povrtlara "Plod" iz Vrbanje koja okuplja 40-tak poljoprivrednih proizvođača, u Soljanima su održani 2. Dani polja lubenica, a domaćin je bio predsjednik udruge i sam proizvođač lubenica, Stjepan Ćurdo.
"Imam oko šest hektara ugovorene proizvodnje pod lubenicama i nije to lagani posao. Sve se radi ručno, a najviše problema imamo s navodnjavanjem. Bez navodnjavanja nema ničega. Želja nam je brendirati ovu našu soljansku lubenicu", kazuje Stjepan Ćurdo.
Napominje kako lubenice na njegovom polju tek sada dolaze na red za berbu koja će potrajati sve do kraja kolovoza.
"S lubenicama u plasteniku krenem raditi s 1. ožujkom da bi sredinom travnja ih iznio na polje, a to znači da na mojih šest hektara moram zasadit oko 20.000 sadnica što nije mali posao", kaže dodajući kako lubenica traži sunca i vode ali ponajviše ručnog rada.
Po njegovim riječima, lubenice navodnjava sustavom kap po kap koji je sam postavio, a za koji vodu crpi iz bunara.
"Bunare smo morali sami bušiti, prijaviti ih Hrvatskim vodama. Svi pričaju o poticanju navodnjavanja ali mi ovdje to ništa ne osjetimo. Sami moramo izbušit bunar, registrirat ga, platit crpljenje vode. Nitko nam ništa ne pomaže. Ni županija, ni država, ni općina", ogorčeno poručuje.
Sličnog je mišljenja i Željko Petrović koji pod lubenicom ima četiri i pol hektara.
"Osobno nisam zadovoljan. Mladi odlaze iz ovih krajeva što ne čudi kada se vidi kako se i što radi. Na ovom našem području se radi oko 40 hektara samo lubenica, a ne postoje sustavi za navodnjavanje. Navodnjavanja koja su pokrenuta, dobra su stvar ali su namijenjena ratarskim kulturama. Jedan hektar povrća donosi prihod državi kao 10 hektara ratarske proizvodnje. To je velika razlika ali navodnjavanja za povrtlarske kulture nema", tvrdi taj mladi poljoprivrednik.
Kaže kako je i cijena lubenica ove godine loša iako berba još nije pravo ni krenula.
"Cijena je trenutačno jednaka proizvodnoj i iznosi 1,40 kuna, što je malo", poručuje dodajući kako bi, kada uskoro uđe u berbu, bio zadovoljan s cijenom od 1,60 kuna.
2. Danu polja lubenica nazočan je bio i Nikola Lakić, predstavnik kompanije Syngenta koja u suradnji s udrugom "Plod" ima, kako napominje, dobru i uzornu suradnju, što se očituje u kvalitetnim lubenicama koje, kako je kazao, u konzumnom i tržišnom segmentu imaju značajnu prednost pred ostalim lubnicama.
"Naše lubenice su komercijalne i prodajne. Oblik im je okrugao do blago izdužen, odlična boja mesa ploda i kore. Riječ je o hibridima Mirsini, Farao F1, Romanza F1, Constellation i drugi hibridi koji su u razvoju", naveo je Lakić.
Tagovi
Lubenice Dani 2.. polja Stjepan Ćurdo Željko Petrović Nikola Lakić Syngenta Cijena Proizvodnja Soljani Navodnjavanje Berba Hibridi Bunari Kap Hrvatske vode
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.