Utvrdite uzrok sušenja voćaka!

Smrt sušenjem voćaka najčešće se javlja u rano ljeto, za vrijeme ili nakon prvog toplinskog vala koji predstavlja ozbiljan pritisak za preživljavanje oslabljenih stabala. Bolesne i/ili slabe voćke najčešće razvijaju dovoljno lišća u proljeće, cvatu obilno i zametnu više plodova nego li kasnije mogu ishraniti. Ugrožena stabla obično imaju manje lišća, koje je manje površine od normalnih listova i blijedo zelene je boje.

Utvrđivanje uzroka sušenja

Zašto se voćke suše?

Lišće

Pregledom lišća (oblik, veličina, boja i vigor) lako se uočavaju znakovi bolesti ili oštećenja od insekata. Pojavu infekcije i/ili insekata treba spriječiti tretiranjem odgovarajućim zaštitnim sredstvima. Ako su listovi mali, žućkasti (klorotični) i slabi, uzrok može biti nedostatak dušika, ali je vjerojatnije to posljedica problema s deblima ili korijenom pa i njih treba pregledati. Kad samo jedna grana pokazuje simptome slabosti, a ostatak stabla izgleda zdravo, potrebno je pregledati koru na toj grani.

Utjecaj hladnoće i stresa na sušenje voćaka?

Kora

Vanjski sloj kore se sastoji od mrtvih stanica čija je funkcija zaštititi unutarnju koru (provodna tkiva floem i ksilem) od mehaničkih ozljeda i dehidratacije.

Floem (liko) je najbliži površini kore, a čine ga duge provodne stanice (sitaste cijevi) za prijenos asimilata iz lišća, ali i drugih tvari proizvedenih u različitim dijelovima stabla. Kambij (meristem, tvorno tkivo) nalazi se između floema i ksilema. Funkcija ksilema (drveni dio grana ili debla) je prijenos vode i hranjivih tvari od korijena prema svim dijelovima stabla, a čine ga provodne stanice traheje. Stoga kora mora biti veoma pažljivo pregledana. Bolestan unutarnji izgled kore često daje odgovore na problem sušenja voćki. Može biti različite boje i teksture u odnosu na koru zdravih voćki i nalaziti se na različitim dijelovima stabla.

Bolesti sušenja voćaka!

Za pregled je potreban oštar nož kojim se na nekoliko mjesta ukloni mali vanjski dio kore (ozljeda treba biti plitka i mala da može brzo zacijeliti) kako bi se omogućio pregled provodnih tkiva. Zdrava unutarnja kora je blijedožuta do krem, ili zelenkastožute boje. Mrtva ili bolesna unutarnja kora (provodna tkiva) su tamno smeđa ili druge neprirodne boje. Pregledom se mora utvrditi gdje je početak, a gdje kraj bolesnog tkiva unutarnje kore.

Grane

Potreban je i pregled kore velikih i malih grana te pregled obojenih površina, znakova bolesti, lezija, posljedica aktivnosti insekata, ozljeda nastalih olujnim vjetrom, tučom, strojevima, hladnoćom ili visokom temperaturom. Unutarnju koru treba pregledati na nekoliko mjesta i utvrditi njeno stanje. Južna i jugozapadna strana debla često su oštećena više hladnoćom, a duga, uska ili vertikalna mrtva područja unutarnje kore manje su opasna od horizontalnih oštećenja kore.

Korijen

Dio korijena odmah ispod površine zemlje (kruna korijena) naročito je osjetljiv na ozljede od suviška vlage u tlu, glodavaca, strojeva, hladnoće, bolesti i insekata. Uklanjanjem tla oko debla pruža se pogled gornji dio korijena kako bi se omogućio pregled vanjskog i unutarnjeg izgleda kore. Ako je unutarnja kora zdrava, potrebno je pregledati unutarnju koru glavnih ogranaka korijena.

Što učiniti kad se voćke suše?

Malo se može učiniti za spas stabala koja pate od teških ozljeda na deblu, spoju debla i korijena ili korijenju. Bakterijsku palež i crni čvor, kad su ograničeni na manje grane, treba ukloniti rezanjem, a bolest lišća treba spriječiti čim se primjete simptomi, ne čekajući veću štetu kad je spašavanje stabala teško ili pak nemoguće.

Autori: Prof. dr. sc Vladimir Vukadinović i prof. dr. sc. Irena Jug