Pretraga tekstova
Podizanje najvećeg nasada trešanja u Hrvatskoj uz pomoć IPARD-a
Poduzetnik Marino Šare iz Galovca počinje s podizanjem najvećeg nasada trešanja u Hrvatskoj i jednom od najvećih ovom dijelu Europe u Ninskim Stanovima na površini od četrdeset i dva hektra. Projekt vrijedan 3,7 milijuna kuna koji je Šare započeo prije pet godina konačno ide iz faze popularno rečeno papirologije u fazu konkretnih radova gdje će za početak glavnu ulogu imati teška mehanizacija kojom će se raskrčiti šumsko državno zemljište i tako ga pripremiti za oplemenjivanje.
U pet godina Šare je prošao sve - pronašao i dobio šumsko zemljište na služnost, napravio projekt, potpisao ugovor za dobivanje potpore u iznosu od dva milijuna kuna iz IPARD programa mjere 101 ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice te dobio povoljan kredit od banke. Na njegovom primjeru drugi poduzetnici koji planiraju ući u zahtjevnu poljoprivrednu proizvodnju mogu samo učiti. Svaki korak napravljen je nakon pomnog istraživanja i analiza.
Šumsko zemljište je dobio na služnost od države na rok od pedeset godina. Prvo je u katastru pronašao teren koji mu je odgovarao, vidio da je vlasništvo države, a zatim je zatražio njegovo korištenje od Ministarstva poljoprivrede. Kaže da je danas cijela ta procedura jednostavnija i traje svega par mjeseci. Pametno je odabrao površinu jer je pedeset hektara maksimalna površina s kojom se može natjecati za sredstva iz IPARD programa. I odluka o trešnji donesena je promišljeno.
- Na trešnje sam se odlučio radi tržišta. Trešnja se nalazi u top pet proizvoda kada govorimo o sigurnosti njihove prodaje. Buduća proizvodnja namijenjena je za izvoz u Švedsku, Finsku, Norvešku i Rusiju. Oni za prve trešnje plaćaju pet do šest eura po kilogramu, a kasnije ta cijena pada na dva eura. Drugi razlog zbog kojeg sam odabrao trešnju jest mogućnost natjecanje za sredstva iz pretpristupnih fondova EU. Europa financira voćne vrste, a ne financiraju podizanje maslinika i vinograda, kaže Šare.
Zemljište kod Ninskih Stanova dobio je na služnost prije dvije godine. Radovi počinju tek sada jer mu je toliko vremena trebalo da riješi IPARD i dobije kredit kod banke.
- Do sada sam potrošio 300.000 kuna, a još nikakvi radovi nisu počeli. Teže mi je bilo dobiti kredit od banke nego riješiti IPARD. Kod kandidiranja na IPARD obratio sam se konzultantskoj kući iz Zagreba i Razvojnoj agenciji Zagrebačke županije. Sve sam radio sa Zagrebom. IPARD ima svoje norme i ako se u njih uklopiš prolaziš. Sve dogovoreno treba poštovati i na kraju se dobivaju bespovratna sredstva, govori Šare te dodaje:
- Banka je već druga priča. Ja sam uspio na kraju dobiti kredit od Hrvatske banke za obnovu i razvoj uz kamatnu stopu od jedan posto te odgodu plaćanja od pet godina, s time da imam garanciju Hrvatske agencije za poticanje malog poduzetništva. Za prvu fazu odobren mi je kredit od 4,5 milijuna kuna za obradu terena, izgradnju ograde, nabavu sadnica, njihovu sadnju i gnojidbu. U drugom dijelu tražit ću kredit za izgradnju sustava navodnjavanja i voćarsku mehanizaciju. U planu mi je u trećoj fazi postaviti zaštitnu mrežu od tuče.
Očekuje da će prva faza projekta biti gotova za dva i pol mjeseca. Nakon toga predaje dokumentaciju za IPARD i ako je sve u redu dobiva dva milijuna kuna. Šare će na svojoj plantaži imati devetnaest sorti trešanja koje u različito vrijeme dospijevaju na rod kako bi mogao kontinuirano opskrbljivati tržište od početka svibnja do kraja lipnja. Prvu berbu očekuje za tri godine, a puni rod za pet. Svojim primjerom pokazuje neslućene poduzetničke mogućnosti koje se kriju u neiskorištenom državnom šumskom zemljištu i europskim fondovima.
Marino Šare u Zemuniku ima nasad smokve i žižule na tri hektra.
- Smokva je puno isplativija kultura od naprimjer masline i loze. Cijena kilograma smokve je od dvadeset i pet do trideset kuna. U punom rodu očekujem pet tona smokava po jednom hektru, kaže Šare.
Autor: Ante Vidović
Foto: RGBStock.com
Izvori
Tagovi
Trešnje IPARD Mjere 101 Potpore EU fondovi Izvoz Poljoprivredna proizvodnja
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !