Uočena masovna pojava zelenog i lozinog zlatara na voćkama, što činiti?

U području Podravine uočena je brojnija populacija zelenog (Anomala dubia) i lozinog zlatara (Aanomala vitis), upozoravaju iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

Naime, u posljednjem tjednu lipnja desetak voćara iz toga područja javilo im se zbog problema s velikim zelenim kukcima, nalik zlatnim marama, koji se hrane lišćem kupina, vinove loze, trešnje i oraha te nakon samo dva do tri dana od listova ostaju samo lisne žile.

Determinacijom Uprave za stručnu podršku, utvrđeno je da se radi o kornjašima iz roda Anomala. "Iako njihova pojava u Podravini nije novost, ovogodišnja populacija je znatno brojnija nego prethodnih godina", ističu.

U vrlo kratkom periodu mogu napraviti veliku štetu

Obje navedene vrste su uglavnom zelene boje metalnog sjaja. Duljina tijela lozinog zlatara iznosi 14-18 mm dok je zeleni nešto manji 11-15 mm. 

Spadaju u porodicu listorošci (Scarabaeidae) pa slično kao i hrušt, mnogo poznatija vrsta te porodice, dio života kao ličinka-grčica provode u tlu. Ličinke najčešće žive u lakim, pjeskovitim tlima i hrane se korijenjem trava. Odrasli oblici se u Podravini javljaju krajem lipnja i hrane se lišćem različitih vrsta voćaka. 

"Do sada smo štete zabilježili na lišću oraha, lijeske, šljive, trešnje, vinove loze, maline i kupine te na jednoj parceli kukuruza“, kažu iz bivše Savjetodavne.

Kornjaši su vrlo proždrljivi, s obzirom na to da se drže u velikim skupinama u vrlo kratkom periodu mogu napraviti veliku štetu tako da u potpunosti unište lisnu masu voćke. To može biti vrlo štetno u mladim voćnjacima.

Prve značajne štete od ovih štetnika zabilježili su 2003. godine u nasadima oraha i šljive u okolici Đurđevca. Dojava o štetama na breskvama bilo je i 2004. godine, a 2010. godine zabilježen je jak napad na jednoj parceli kukuruza u blizini Koprivnice.

"U posljednjih pet godina sve češće bilježimo štete na lišću voćaka, osobito u nasadima trešnje, breskve i jabuke u Novigradu Podravskom te na orasima u Cvetkovcu. Štete su izraženije na rubnim redovima voćnjaka", upozoravaju. 

Nasad oraha ostao bez 50 posto lisne mase

Iako glavne štete zeleni i lozin zlatar čine hraneći se lišćem, 2019. godine prvi puta su u Novigradu Podravskom zabilježili štete na plodovima bresaka u dozrijevanju.

Ove godine su u Virju zabilježene značajne štete na lišću vinove loze, a proždrljivost i brojnost zlatara je tolika da je jedan nasad oraha u punom rodu, veličine 0,3 ha ostao bez 50 posto lisne mase.

Što se tiče suzbijanja, u Hrvatskoj nema registriranih insekticida, no u pojedinim su voćnjacima korišteni pripravci na bazi deltametrina, registrirani za suzbijanje drugih štetnika, pokazali visoku učinkovitost. Ako bi se štete na nekim lokacijama ponavljale iz godine u godinu, moguće je koristiti i Csalomon feromonske klopke za masovni ulov štetnika. Isti feromon atraktivan je za obje navedene vrste. 

"U svakom slučaju, pojavu zlatara potrebno je uočiti na vrijeme jer u vrlo kratkom roku voćke ostaju bez velikog dijela lisne mase, prvenstveno mlađeg lišća“, napominju.