Ovogodišnja proždrljivost i brojnost zlatara je tolika da je jedan nasad oraha u punom rodu, veličine 0,3 ha ostao bez 50 posto lisne mase, navode iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.
U području Podravine uočena je brojnija populacija zelenog (Anomala dubia) i lozinog zlatara (Aanomala vitis), upozoravaju iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.
Naime, u posljednjem tjednu lipnja desetak voćara iz toga područja javilo im se zbog problema s velikim zelenim kukcima, nalik zlatnim marama, koji se hrane lišćem kupina, vinove loze, trešnje i oraha te nakon samo dva do tri dana od listova ostaju samo lisne žile.
Determinacijom Uprave za stručnu podršku, utvrđeno je da se radi o kornjašima iz roda Anomala. "Iako njihova pojava u Podravini nije novost, ovogodišnja populacija je znatno brojnija nego prethodnih godina", ističu.
Obje navedene vrste su uglavnom zelene boje metalnog sjaja. Duljina tijela lozinog zlatara iznosi 14-18 mm dok je zeleni nešto manji 11-15 mm.
Spadaju u porodicu listorošci (Scarabaeidae) pa slično kao i hrušt, mnogo poznatija vrsta te porodice, dio života kao ličinka-grčica provode u tlu. Ličinke najčešće žive u lakim, pjeskovitim tlima i hrane se korijenjem trava. Odrasli oblici se u Podravini javljaju krajem lipnja i hrane se lišćem različitih vrsta voćaka.
"Do sada smo štete zabilježili na lišću oraha, lijeske, šljive, trešnje, vinove loze, maline i kupine te na jednoj parceli kukuruza“, kažu iz bivše Savjetodavne.
Kornjaši su vrlo proždrljivi, s obzirom na to da se drže u velikim skupinama u vrlo kratkom periodu mogu napraviti veliku štetu tako da u potpunosti unište lisnu masu voćke. To može biti vrlo štetno u mladim voćnjacima.
Prve značajne štete od ovih štetnika zabilježili su 2003. godine u nasadima oraha i šljive u okolici Đurđevca. Dojava o štetama na breskvama bilo je i 2004. godine, a 2010. godine zabilježen je jak napad na jednoj parceli kukuruza u blizini Koprivnice.
"U posljednjih pet godina sve češće bilježimo štete na lišću voćaka, osobito u nasadima trešnje, breskve i jabuke u Novigradu Podravskom te na orasima u Cvetkovcu. Štete su izraženije na rubnim redovima voćnjaka", upozoravaju.
Iako glavne štete zeleni i lozin zlatar čine hraneći se lišćem, 2019. godine prvi puta su u Novigradu Podravskom zabilježili štete na plodovima bresaka u dozrijevanju.
Ove godine su u Virju zabilježene značajne štete na lišću vinove loze, a proždrljivost i brojnost zlatara je tolika da je jedan nasad oraha u punom rodu, veličine 0,3 ha ostao bez 50 posto lisne mase.
Što se tiče suzbijanja, u Hrvatskoj nema registriranih insekticida, no u pojedinim su voćnjacima korišteni pripravci na bazi deltametrina, registrirani za suzbijanje drugih štetnika, pokazali visoku učinkovitost. Ako bi se štete na nekim lokacijama ponavljale iz godine u godinu, moguće je koristiti i Csalomon feromonske klopke za masovni ulov štetnika. Isti feromon atraktivan je za obje navedene vrste.
"U svakom slučaju, pojavu zlatara potrebno je uočiti na vrijeme jer u vrlo kratkom roku voćke ostaju bez velikog dijela lisne mase, prvenstveno mlađeg lišća“, napominju.
Izvori
Tagovi
Autorica
Petina proizvodnje hrvatske breskve je u rukama 10 proizvođača - tko su oni?
Zašto je važna ljetna rezidba trešnje i kako je obaviti?
Od ličkog voća do vrhunske rakije - okus stoljetne tradicije obitelji Vlainić
Odobrenje zaštitnih sredstava je dobra vijest, no uzgoj mandarine ne ugrožavaju samo štetnici
Karolina Rastija
prije 3 dana
Danijela, i dalje je u dobrom stanju, dobili smo od tad dva puta kišu pa se nekako opire suši, da
Danijela Plavšić
prije 4 dana
Koji je to hibrid, obećava? Kakvo je sad stanje opire li se suši? Vidim PR9975 :)
