U tlu maslinika Zadarske županije niske razine pesticida, ali treba pripaziti na bakar

Nedavna objava hrvatskog znanstvenog rada u izdanju Springer Naturea, koji analizira ostatke pesticida u tlima Zadarske županije pod maslinama, vinovom lozom, koštičavim voćem i krumpirom, otvorila je pitanja o dugoročnom zdravlju tla i održivosti mediteranske poljoprivrede. O rezultatima i njihovom značenju razgovarali smo s voditeljem istraživanja izv.prof.dr.sc. Tomislavom Kosom s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Analize tla provedene na području Zadarske županije pokazale su da se u poljoprivrednim tlima mogu zadržavati ostaci pesticida, osobito fungicida, te da je u pojedinim slučajevima prisutna povišena koncentracija bakra.

"Zabrinjavajuća je količina bakra u tlu. Za njega još uvijek, nažalost, nema zadovoljavajuće zamjene na tržištu zaštitnih sredstava. Iako je tradicionalno sredstvo, trebalo bi pripaziti na opravdanost i količinu upotrebe. U čak 30 posto maslinika količine bakra u tlu su bile iznad referentne“, istaknuo je profesor Kos.

Iako su uzorkovanja provedena tijekom 2018. i 2019. godine, istraživanje je objavljeno tek nedavno zbog složenih i dugotrajnih laboratorijskih analiza i obrade podataka provedenih u ovlaštenim laboratorijima u Hrvatskoj. Rezultati, kaže Kos, nisu izgubili na važnosti jer se radi o dugotrajnim procesima u tlu koji se ne mijenjaju brzo.

Neka mjerenja pokazala i koncentracije bakra 3 puta više od referentne granične

Na pojedinim lokacijama zabilježene su koncentracije bakra veće od 100 mg/kg tla, što se u literaturi smatra referentnom graničnom vrijednošću. Zabrinjavaju neka mjerenja koja su dosezala i do 300 mg/kg na kraju vegetacijske sezone, što potvrđuje da se bakar u tlu može akumulirati tijekom vremena. “Uočeno stanje ne znači da je riječ o akutnom onečišćenju, već o procesu koji zahtijeva praćenje i prilagodbu prakse”, spominje profesor.

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta PESCAR, čiji je nositelj Zadarska županija, a cilj projekta je razvoj prognostičkog sustava koji poljoprivrednicima pomaže u donošenju odluka o primjeni sredstava za zaštitu bilja. Time se nastoji smanjiti nepotrebna primjena pesticida, uz optimalno zadržavanje učinkovitosti zaštite.

Uzorci tla prikupljeni su na deset lokacija uz postavljene agrometeorološke stanice, svugdje su bili zastupljeni maslinici, vinogradi i voćnjaci s koštičavim vrstama, i krumpirišta na dubini do 30 cm. Upravo uključivanje voćnjaka koštičavog voća predstavlja važan doprinos, jer je većina dosadašnjih istraživanja fokusirana gotovo isključivo na vinograde i maslinike Mediterana.

"Uzimali smo uzorke tla iz voćnjaka u kojima se uzgaja višnja maraska, trešnja, marelica i breskva i otkrili kako je tlo opterećeno pesticidima. Konkretno fungicidima prije i nakon vegetacijske sezone, a od kojih je dominantan bio boscalid“, spomenuo je.

U tlu voćnjaka pronađeno 15 vrsta pesticida

U voćnjacima je tako nađeno 15 aktivnih djelatnih tvari različitih pesticida, a među njima čak 11 fungicida. Nije potrebno objašnjavati što bakar i fungicidi znače za biološku raznolikost i mikroorganizme u tlu, reći će stručnjak za mediteransku poljoprivredu. "Pesticidi imaju svoje tzv. vrhunce kad je moguće zabilježiti njihovu najveću koncentraciju i onda se s vremenom ispiru, ali radi promjena klime i sastava tla zabilježili smo da se dugo zadržavaju“, navodi profesor.

Takvi podaci rijetko se nalaze u znanstvenoj literaturi, što potvrđuje potrebu za širim pristupom istraživanju različitih kultura.

U usporedbi s nekim europskim istraživanjima, primjerice u Španjolskoj, u vinogradima Zadarske županije zabilježene su veće ukupne koncentracije pesticida u tlu. Kako ne bi sve bilo crno, istraživanje je pokazalo da općenito u odnosu na druge zemlje nismo ništa bolji ili lošiji, kaže profesor. Prednost je Hrvatske, reći će, što još uvijek ima tlo bogato organskom tvari koja mu daje veću otpornost i sposobnost oporavka.

"Maslinici su se pokazali kao uzgojne površine s vrlo niskim razinama pesticida, pri čemu je bakar gotovo jedini problematičan. To se može promatrati i kao prilika za daljnje smanjenje bakra. Maslinici Zadarske županije time bi mogli imati i dodatnu vrijednost u kontekstu kvalitete i održivosti proizvodnje maslinovog ulja“, zaključuje Kos.

Kako od 2019. i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu provodi analizu tla na čak 60 lokacija pitali smo ih o stanju tla s obzirom na količinu pesticida i teških metala. Prema trenutno dostupnim podacima za 60 lokacija, rezultati monitoringa poljoprivrednog zemljišta pokazuju da poljoprivredna zemljišta nisu opterećena povećanim vrijednostima pesticida niti teških metala, kažu u HAPIH-u.

Razlike u rezultatima, smatra profesor, naglašavaju važnost ciljanih znanstvenih istraživanja, ali i potrebu za kontinuiranim praćenjem.

"Ono što želimo je osvijestiti ljude da se pazi na doze, koncentracije, maksimalnu količinu primjena i praćenje vremenskih prilika. Mi smo nailazili na pesticide koji nisu registrirani u samoj kulturi gdje je uzet uzorak. Objašnjavamo to činjenicom da su kad nas male parcele problem, jer zanošenjem pesticidi završavaju na susjednim“, spominje profesor Kos.

Cilj ovakvih istraživanja, reći će, nije stvaranje straha, nego razumijevanje procesa u tlu. Edukacija proizvođača i akreditirana mjerenja ključni su alati za očuvanje plodnosti tla, osobito u uvjetima vremenskih promjena i sve otpornijih štetnih organizama.

Više o samom istraživanju možete saznati ovdje.