Oštećene plodove moji kolege poljoprivrednici i ja možemo baciti. Plod breskve nema nikakvu tržišnu vrijednost, ne može se prodati kao konzumni plod. Nesreća je što u Hrvatskoj ne postoji tvornica koja kupuje voće za preradu, nego radije kupuju koncentrate i od njih rade svoje proizvode, kaže Šime Žuža
U pola sata koliko je padala tuča otišao mi je u nepovrat cjelogodišnji trud i izgubio sam 1,5 milijuna kuna. Stradao mi je kompletni rod breskve nektarine na 7,5 hektara i trideset do četrdeset posto jabuka u voćnjaku na pet hektara. Ja sam imao nesreću da sam bio ovdje i sve to gledao, priča Šime Žuža, jedan od poljoprivrednika kojima su stradali nasadi na Baštici u tuči koja je padala 30. travnja.
Šime Žuža već treću godinu zaredom zbraja štetu od tuče koja se nakon ove godine popela na vrtoglavih četiri milijuna kuna. To što je osiguran ne pruža mu utjehu jer premije osiguranja pokrivaju samo troškove proizvodnje, ne uključujući cjelodnevni rad na imanju njegove supruge žene i njega. Stalni pritisak posla, neizvjesnost i razočaranje u trenutku kada bi se konačno trebao kapitalizirati cijeli trud ostavljaju posljedice na svakoga pa tako i na Žužu.
- Oštećene plodove moji kolege poljoprivrednici i ja možemo baciti. Plod breskve nema nikakvu tržišnu vrijednost jer se ne može prodati kao konzumni plod. Nesreća je što u Hrvatskoj ne postoji tvornica koja kupuje voće za preradu, nego radije kupuju koncentrate i od njih rade svoje proizvode.
Žuža je na Bašticu ušao kao posjednik 1997. godine, ali je praktično cijeli svoj radni vijek proveo tamo. Kaže da je ovo što se zadnjih godina događa s vremenom izmaklo svakoj kontroli.
- Prije je tuča padala jedanput u pet-šest godina, čak rjeđe i tada su štete bile maksimalno do dvadeset posto. Od 1997. na ovamo sad u tri godine imamo dva puta tuču, a štete koje nastaju su od 50 do 100 posto, kaže Žuža i dodaje:
- Spašavam se tako što sam se počeo baviti proizvodnjom povrća pa uspijem platiti obaveze prema dobavljačima, uložiti u novu godinu i preživjeti. Treba biti pošten i reći da se od poljoprivrede može živjeti i čak zaraditi ako se zaredaju dvije-tri dobre godine. Samo što se te dobre godine rijetko zaredaju.
Šime Žuža je pet hektara vinograda i voćnjak jabuka na 1,5 hektara zaštitio protugradnim mrežama.
- Hektar protugradne mreže s montažom dođe minimalno 15.000 eura. Da bih zaštitio voćnjak breskva nektarina na 7,5 hektara i voćnjak jabuka na pet hektara, treba mi skoro 200.000 eura. Kada bih imao toliko para, kupio bih kuću na moru, bavio se turizmom i uživao. Ne kažem da je raditi u turizmu lagano, ali je sigurno da se radi o manje rizičnom poslu, kaže Žuža.
Autor: Ante Vidović
Izvori
Petina proizvodnje hrvatske breskve je u rukama 10 proizvođača - tko su oni?
Zašto je važna ljetna rezidba trešnje i kako je obaviti?
Od ličkog voća do vrhunske rakije - okus stoljetne tradicije obitelji Vlainić
Odobrenje zaštitnih sredstava je dobra vijest, no uzgoj mandarine ne ugrožavaju samo štetnici
Karolina Rastija
prije 3 dana
Danijela, i dalje je u dobrom stanju, dobili smo od tad dva puta kišu pa se nekako opire suši, da
Danijela Plavšić
prije 4 dana
Koji je to hibrid, obećava? Kakvo je sad stanje opire li se suši? Vidim PR9975 :)
