U četiri godine 5.000 novih hektara pod lijeskom - evo tko nosi hrvatsku proizvodnju

Uzgoj lijeske u Hrvatskoj bilježi značajan rast posljednjih godina, čime se sve više potvrđuje kao perspektivna voćna kultura za kontinentalna područja. Ključni razlozi za ovu pozitivnu dinamiku su relativno prilagodljiva agrotehnika uzgoja, mogućnost sadnje na manjim površinama i rastuća potražnja za orašastim plodovima na nacionalnom i međunarodnom tržištu. Turska nam je glavni izvor uvoza pa smo u prvih deset mjeseci prošle godine iz ove zemlje uvezli 401 tonu oljuštenih lješnjaka, vrijednih 2,37 milijuna eura.

Prosječan prinos u optimalnim uvjetima može iznositi od 2 do 3 t/ha, a puni urod očekuje se od pete do sedme godine nakon sadnje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle smo godine proizveli 879 tona više ploda nego godinu ranije odnosno proizvodnja je iznosila 3.348 tona, od čega je gotovo sve bilo namijenjeno tržištu, dok je 14 tona bilo za pretežno vlastite potrebe.

Lješnjak - od prapovijesti do milijunske svjetske industrije

U četiri godine broj ha porastao za preko 80 posto

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prošle je godine lijesku uzgajalo 4.893 poljoprivrednih proizvođača u sustavu potpora na 11.722 hektara, od čega je preko 30 posto u ekološkoj proizvodnji (3.816 ha).

Usporedimo li podatke s onima od prije četiri godine, možemo vidjeti kako je došlo do rasta broja proizvođača, za njih 1.441 te gotovo udvostručenja površina (2020. smo imali 6.449 ha pod lijeskom).

Prvih 10 drži lješnjak na 1.328 hektara čime pokrivaju oko 11 posto ukupne hrvatske proizvodnje.

PP Orahovica ima 6 x veći nasad od drugoplasiranog

Prva je na popisu PP Orahovica d.o.o. iz Virovitičko-podravske županije sa 655 hektara nasada koji su smješteni u netaknutoj prirodi istočne Hrvatske, uz rubove UNESCO geoparka Papuk. Uzgajaju sortiment Istarski duguljasti, Rimski, Halški div, Tonda di Giffone i Tonda Gentile Romana, stoji na njihovoj stranici.

Slijedi je obrt Gospodarstvo Moulis iz Daruvara u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji sa 111 hektara. Ova dva proizvođača godinama drže svoju poziciju vodećih, a u zadnje su četiri godine povećali nasade. Sljedeća je tvrtka Agro Utinja d.o.o. iz Vojnića u Karlovačkoj županiji koja se s 51 hektarom od prije četiri godine popela na 91 hektar te time zauzela treće mjesto.

Tablica: 10 najvećih proizvođača lijeske u sustavu potpora u Hrvatskoj u 2024. godini

PP Orahovica d.o.o. imala je 344 zaposlena 2023. godine, a ukupni prihodi iznosili su 41 milijun eura, što je povećanje od 8 posto u odnosu na prethodnu godinu. U 2023. godini ovaj poslovni subjekt ostvario je neto dobit od 3,30 milijuna eura, što je smanjenje od 26 posto u odnosu na godinu ranije. Ostvarila je tada 5.271.021 eura potpora.

Drugi na popisu, obrt za poljoprivrednu proizvodnju "Gospodarstvo Moulis", prošle je godine imao troje zaposlenih, a ostvario je 168 tisuća eura prihoda s dobiti 9 tisuća eura. Za 2023. godinu isplaćeno mu je 147.308 eura svih potpora.

Tvrtka Agro Utinja d.o.o. lani je imala također troje zaposlenih, a uprihodovala je 172 tisuće eura s dobiti 15 tisuća eura. Za godinu ranije isplaćeno joj je 94.055 eura svih potpora.

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Jedinstveni zahtjevi za potporu 2024. godine)