Trulež šljiva pred berbu: U zaštiti mogu pomoći i soda, sapun, kamilica...

Oborine koje su uslijedile nakon dužeg perioda praćenog visokim temperaturama aktivirale su konidije gljive Monilia fructigena, uzročnika truleži plodova šljiva i ostalog koštičavog voća.

Destruktivna bolest pojavljuje se kada ne treba, pred berbu plodova, a šteta kod šljiva može biti velika. Idealni uvjeti za njenu pojavu su visoke dnevne temperature nakon kojih dođe do kraćeg osvježenja, ali, ta vlaga sasvim je dovoljna za aktiviranje konidija koje izbacuju spore.

Obaviti pravovremenu zaštitu

Simptomi su mali bjeličasti krugovi, pojedinačni ili u skupinama, koji se nalaze na površini ploda. Konidije, zahvaljujući kišnim kapima, počnu rasti na mjestu oštećenja ploda, odnosno, bilo kakve rane koja može nastati i od insekata, zbog čega je važno da se vodi računa o zaštiti stabala od štetnika, prvenstveno savijača.

Pojedinačni plodovi, posebno na rubovima krošnje, manje obolijevaju, za razliku od više plodova koji se dodiruju i koji se nalaze u unutrašnjosti krošnje. Povećana vlaga i otežana zaštita, pogotovo ako nije obavljena ljetna rezidba, idealne su za nastanak i širenje bolesti.

Ako je uz zaraženi i zdrav plod, bolest će se prenijeti na njega, bez obzira ima li oštećenja na sebi ili ne. Bilo da je rod šljiva dobar ili loš, bolest će odraditi svoje, a šteta je, naravno, veća, ako je rod obilan.

Paziti na karencu

Što se tiče mjera zaštite, osim ljetne rezidbe koja povećava osvijetljenost stabla i lakšu aplikaciju zaštitnih sredstava, popis preparata koji se mogu koristiti, nije dugačak. Zbog toga se proizvođači, obavezno, moraju savjetovati sa stručnjacima za zaštitu voća jer se bolest pojavljuje pred berbu, a karenca preparata koji se mogu koristtiti najčešće je 21 dan, rijetko koji ima kraću. I ovo naglašava važnost pravovremene zaštite stabala.

Koliko, prije tretiranja, treba držati korovske trave u vodi?

Najbolje je primijeniti zaštitu fungicidima od 20 do 25 dana prije berbe, a ako su pred samu berbu oborine bile obilne, manje će biti šteta od truleži, iako se depozit sredstva osušio ili isprao na kiši.

Ako neki voćar želi biti siguran da neće biti truleži, može koristiti, pred berbu, a poslije oborina, sodu bikarbonu, u dozi od dva do tri kilograma po hektaru, pomiješanu s tekućim sapunima zbog boljeg prianjanja na površinu listova, plodova i grana. Može se dodati i voda u kojoj je bio otopljen češnjak, kamilica ili, što je najsigurnije, mogu se primijeniti i sredstva na bazi algi, obogaćena jodom. Istina su skuplja i da im je doza litra u 350 litara vode, ali je učinak izvanredan. Plus, dozvoljena su u ekološko proizvodnji.