Trešnja: Slatka povijest i globalna sadašnjost

Trešnja (Prunus avium) jedna je od najstarijih kultiviranih voćnih vrsta. Njezino podrijetlo veže se uz područje Male Azije i Crnog mora, posebno današnju Tursku, gdje i danas uspijevaju divlje vrste.

Prema Gaju Pliniju Starijem, trešnje su iz Kerasunta (današnje područje kod grada Giresun u sjeveroistočnoj Turskoj na obali Crnog mora), stigle u Rim oko 74. godine pr. Kr., a potom se proširile diljem Europe.

Gastronomija je kao umijeće spravljanja nove i ukusne hrane svoj zamah doživjela u doba Rimskog carstva, a tako su upravo Rimljani zahvaljujući vojskovođi Luculu bolje upoznali ovu voćku koju je donio iz Male Azije.

Niskokalorično voće bogato vitaminom C, A i K

Već tada se počela naveliko saditi, a njezina uporaba u kulinarstvu nije bila ograničena samo na slatka jela i deserte. Plinije Stariji je u svojoj knjizi napisao kako su Rimljani sadili čak 8 različitih sorti, iako je to naravno neusporedivo s današnjih preko 900 sorti trešanja.

Kada su doseljenici u 17. stoljeću počeli intenzivnije nastanjivati američki kontinent, Francuzi su bili ti koji su nove gradove utemeljavali uz nasade trešnjinog drveća.

Ovo voće raste u umjerenoj klimi i zahtijeva dobro drenirano tlo, sunčane položaje i hladnije zime zbog potrebe za zimskim odmorom (vernalizacijom). Cvatnja i plodonošenje ovise o oprašivanju, a mnoge sorte zahtijevaju unakrsnu oplodnju.

Niskokalorično voće bogato je vitaminom C, A i K, kalijem, manganom i vlaknima, antioksidansima, osobito antocijaninima i melatoninom. Pozitivno utječu na san, upale, regulaciju krvnog tlaka, te mogu pomoći kod artritisa i mišićne regeneracije.

Turska – najveći svjetski proizvođač trešanja

Prema podacima FAOSTAT-a, globalna proizvodnja trešanja iznosila je oko 4,36 milijuna tona u 2022. godini. Najveći proizvođači su: Turska sa 832.811 tona, zatim Čile (443.661 t), Rusija (356.600 t), SAD (320.960 t), Uzbekistan (297.676 t), Poljska (260.400 t), Iran (239.445 t), Ukrajina (238.420 t), Srbija (187.393 t), Španjolska (116.610 t)...

Čile je vodeći svjetski izvoznik trešanja, koji je 2023. isporučio u brojne zemlje 414.000 tona, a glavno odredište bila je Kina (88 posto ukupnog izvoza). Kina je ujedno i najveći uvoznik, i to godišnje 367.000 tona.

Jagoda: Ni voće ni povrće, nego zeljasta biljka

Riječ je o voću koje se konzumira u vrlo kratkom vremenu zbog svoje kvarljivosti, pa su brza logistika i hladnjače ključni za međunarodnu trgovinu.

Uzgaja se u gotovo svim dijelovima Hrvatske, a najviše u kontinentalnim krajevima. Najčešće sorte su Burlat, Regina i Kordia. Prema Državnom zavodu za statistiku, u 2024. godini ukupno je proizvedeno 1.495 tona, od čega je za tržište namijenjeno 1.148 t, a za vlastite potrebe iz ekstenzivnih voćnjaka 347 t. Proizvodnja se temelji na malim voćnjacima, a domaće tržište često se nadopunjuje uvozom, ponajprije iz Italije i Srbije.

Srbija u top 10 svjetskih proizvođača

U Federaciji Bosne i Hercegovine u 2024. godini ukupno je proizvedeno 6.419 tona, a urod je bio 11,5 kilograma po stablu, stoji u izvješću Federalnog zavoda za statistiku. U Republici Srpskoj pod nasadima trešnje je 380 hektara, a u 2023. godini urod je bio 145 tona, a prinos 0,4 t/ha, podaci su iz statističkog godišnjaka Republičkog zavoda za statistiku RS.

Prema svjetskoj organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO) Srbija je u 2022. godini bila rangirana kao deveta na listi svjetskih proizvođača s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 187.393 tona, što predstavlja oko 9,04 posto globalne proizvodnje trešanja.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/Paya Mona, artistdesign.13}