Tresačica "obere" marašku za 2 sekunde

Maraške su zrele i spremne za branje, a ima ih... pravo „more“ na plantaži zadarske “Maraske” u Vlačinama pokraj Zemunika. Crvene i nabubrele, pune soka, slatke, s laganom kiselkastom notom, upravo jedinstvena okusa dalmatinske višnje. Od težine plodova savile se grane mladih maraški do tla, tamnocrvenkastog i prošaranog sitnim kamenčićima, baš onakvog kakve maraške vole.

Finćukasta je to biljka i neće rasti svagdje, već samo ondje gdje joj paše podloga, temperatura, položaj, sunce, zrak... Valjda i ljudi. Ta je čarobna višnja čije su likere i sokove voljeli u povijesti i plemstvo i puk, od svih područja na ovome svijetu, odabrala samo dio od Makarske do Zadra gdje uspijeva i daje dobar rod.

Najteži poslovi

Na plantaži Maraske u Vlačinama zasađeno je pola od ukupnog broja registriranih stabala višnje maraške u Hrvatskoj - oko stotinu tisuća maraški. To je ujedno i najveća plantaža monokulture na svim prostorima bivše države. Na površini od 212 hektara zasađena je isključivo maraška i ništa se drugo ne vidi do tamnozelenkastih lisnatih stabala. Najveći problem na tako ogromnoj plantaži nije kako podignuti maraške kako bi dobro rodile, već kako plod - pobrati.

Berba maraški jedan je od najtežih poslova u poljoprivredi. Za jedno stablo potrebna su marljivom beraču četiri sata. Dnevno berač može pobrati samo četiri stabla. Na Vlačinama ih ima oko sto tisuća, a maraške valja pobrati za najviše dva tjedna, nakon toga kvaliteta ploda drastično opada.

- Ove smo godine po prvi put krenuli u berbu strojnim načinom. Nabavili smo pet strojeva koji su kombinacija kombajna, traktora i tresačica, pomoću kojih ćemo većinu ploda pobrati, a samo manje količine ručnim načinom. Osim toga, krenuli smo i u otkup maraški kod kooperanata kojima smo ponudili cijenu od 4,40 kuna po kilogramu, što je za kunu više od prošle godine.

Do Velike Gospe platit ćemo prvu ratu od 1,40 kuna za kilogram, a ostatak do Božića. Već je otkupljeno 140 tona. Dugoročno gledajući, nije nam u interesu ići dampinškim cijenama prema seljacima, već povećati proizvodnju. Kada naša plantaža dođe u puni rod, i mi ćemo se baviti prodajom, osobito izvozom, pa ne želimo rušiti cijenu maraške i obezvrjeđivati je, već je održati na našim prostorima.

Tužno je bilo gledati onu sječu stabala nezadovoljnih kooperanata, jer je to i kulturocid. Tržišno gledajući, kooperanti bi ipak trebali raditi na smanjenju troškova kako bi opstali u industrijskoj proizvodnji maraške. Jedan od načina je da im u budućnosti ponudimo osim otkupa i uslugu strojne berbe čime bi mogli računati na čistu dobit.

Svjesni smo da maraška ovisi dobrim dijelom o nama, ali uvjereni smo da na ovom području ima dobre izglede u budućnosti - kaže Vandri Montabelo, predsjednik Uprave “Maraske”, s kojim smo obišli plantažu, zajedno s Igorom Županićem, direktorom marketinga, i Ivom Dražićem, upraviteljem plantaže.

Stablo ualzi u kombajn

Na 95 tisuća sadnica maraške starih tri do četiri godine, moći će se brati od 25 do 50 kilograma po stablu, odnosno od 2500 do čak 5000 tona ploda. Ima berača na plantaži koji na četiri stabla uberu do 150 kilograma dnevno. Stroj dnevno obere - 1500 stabala.

U kombajn koji vuče traktor stablo maraške potpuno ulazi, a iza njega ostaje potpuno obrano! Hrpe maraški kotrljaju se zatim pokretnom trakom na kombajnu ravno u boksove koje potom traktori viljuškari kupe i odvoze. Drugi strojevi, tresačice, snažno protresu i oberu stablo maraške - za svega dvije sekunde. Plodovi padnu na veliko platneno krilo koje potom stroj privuče i opet maraške pojure pokretnom trakom...

- Poljaci ovako beru 24 sata dnevno, čak i noću, što ćemo i mi raditi dogodine, kada se stabla još malo podignu od tla. Dva smo stroja kupili, a tri unajmili. Kombinacija su poljske i nizozemske proizvodnje kako bismo iskoristili njihove najbolje karakteristike - kaže Montabelo dok iza strojeva ostaju veliki boksovi puni tamnocrvenih dozrelih plodova.

S „mora maraški“ u Vlačinama potekla je „rijeka višanja“ koje će nakon prerade završiti kao koncentrat i prah za sokove, likere, sirupe, napolitanke, alkoholna pića... “Maraska2 se probudila i postaje pravi div. A to je dobro za - marašku.

Autor: MIŠEL KALAJŽIĆ