Pretraga tekstova
Tijekom kretanja vegetacije potrebno je obaviti pregled rodnih pupoljaka, a suzbijanje prezimljujućeg imaga obaviti prije nego što počne polagati jaja.
Eriofidna grinja lista maline (Phyllocoptes gracilis) je crvolikog oblika, a dužina tijela joj je svega 115-130 mikrona. Ona prezimljava kao odrasla ženka, svijetlo smeđe boje, a kolonije su smještene u pazuhu rodnih pupoljaka.
Postaje aktivna kada srednja dnevna temperatura dostigne 11ºC, a tada nastanjuju vršni dio pupoljaka maline. Kada se pupoljci otvore, migriraju na lisne peteljke i naličje razvijenih listova, a hrane se sisanjem biljnih sokova.
"Početak polaganja jaja odvija se kada srednja dnevna temperatura dostigne 25ºC. Životni ciklus od jajeta do odrasle jedinke može trajati od sedam do 14 dana. Uslijed njihove ishrane, na listovima dolazi do promjena u vidu kloroze, pjegavosti, malformacije lisnih dijelova", kaže dipl.ing Slobodan Gošić.
Primijetit ćete svijetlozelene mrlje na listovima, koje se s vremenom šire, zahvaćaju veći dio površine lista i dobivaju žućkastu boju. Dolazi i do povijanja lisnog živca na dole. Površina lista postaje neravna, a dolazi i do smanjenja maljavosti naličja listova. Mladi listovi se kovrčlju, dok se vršni izbojci suše.
Tijekom kretanja vegetacije, potrebno je obaviti pregled rodnih pupoljaka, a suzbijanje prezimljujućeg imaga obaviti prije nego što počne polagati jaja.
"Preparati na bazi abamektina pokazali su dobru efikasnost. Ukoliko je potrebno, izvodi se još jedan tretman, najkasnije pred početak cvjetanja. Koriste se preparati na bazi buprofezina, spirodiklofena, fenpiroksimata", savjetuje Gošić.
Foto: Bigstockphoto/Petr Jilek
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
Više [+]
Urednica portala, diplomirana novinarka i ljubiteljica prirode. Omiljena izreka: Tko smije taj može, tko ne zna za strah, taj ide naprijed.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.