Streloviti rast proizvodnje aronije uz IT

Prvi nasad aronije od pola hektara u Drenjskom Slatiniku posadili su u projeće 2013. godine. Do danas su stigli na 5,5 hektara, a proizvodnju nastoje zaokružiti na 10 hektara aronije u eko proizvodnji. Riječ je o izuzetno otpornoj i prilagodljivoj biljci, jednostavnoj za uzgoj. Rijetko obolijeva, a najviše posla zahtijeva u berbi u kolovozu.

Ivan Marinić, voditelj poljoprivredne proizvodnje DATArius d.o.o., kaže kako su počeli s proizvodnjom dok aronija još nije bila toliko "poznata".

Bitno je da aronija ne zaraste u travu, da su grmovi prozračni. Aronija je biljka koja voli jako svjetlo. Ona ne voli biti u sjeni, kaže Marinić. Jedino je problem kod cvjetanja, javlja se dlakavi ružičar, koji je zasad jedina napast na aroniju, ali njega ove godine nije bilo.

Uz proizvodnju koriste i mobilnu aplikaciju

"Još nemamo sustav navodnjavanja, ali nadamo se da će i to doći na red", otkriva Marinić. Spoj informatičke tehnologije s proizvodnjom aronije pokazala se punim pogotkom, a rezultat je mobilna aplikacija kojom prate proizvodnju.

Moramo proizvoditi ono što traži europsko i svjetsko tržište, a to je proizvodnja zdrave hrane.

Darko Balaš, voditelj prodaje DATArius d.o.o., kaže kako aplikacija bilježi sve što se događa s aronijom, zvuk, slika, geolokacija.

"Aplikacijom pratimo što se događa na svakom nasadu, dobivamo informaciju u roku nekoliko sekundi. Aplikacija je primjenjiva za svaku granu industrije, građevine i ostaloga. Kad podatak sjedne u bazu podataka, mi slijedeće godine imamo jako dobru bazu znanja, pa možemo vidjeti što se događalo u isto vrijeme prošle godine i djelovati, da bi naši proizvodi bili vrhunske kvalitete", ističe Balaš.

U bazi podataka zabilježeno je kako su u prvoj godini ubrali točno 5,6 kilograma bobica aronije. Prošle godine, uključujući i nove nasade, četiri tone, a ove očekuju minimalno osam tona. Puni rod dolazi tek u sedmoj godini, i po hektaru donosi više od 20 tona bobica aronije.

Za uspjeh treba izgraditi brend

Polje aronije uz polje pšenice, u Slavoniji i Baranji je u posljednje vrijeme sve češća pojava. Prosječan prihod po hektaru pšenice kreće se od 5-8 tisuća kuna, a na hektaru aronije i do 100 tisuća kuna.

S plasmanom zasad imaju dobra iskustva, preradu rješavaju u specijaliziranoj tvrtki, a proizvode više različitih proizvoda, a najviše sok, te čaj, prah i kapsule od aronije. Prvo morate izgraditi brend, ističe Balaš, putem promoviranja i preko društvenih mreža.

"Pokušavamo educirati javnost o tome koliko je aronija zdrava, i koliko je ekološka proizvodnja jedan od strateških ciljeva Republike Hrvatske u daljnjem razvoju naše ekonomije", kaže Balaš.

Foto: Aronija Opg Flori/Facebook