Mali voćni potkornjak, lat. Scolytus rugulosus štetnik je koji može izazvati krčenje voćnjaka.
Nije dovoljno samo posaditi šljive ili ostalo voće, ostaviti ih da rastu i razvijaju se, a oko njih tek druge ili treće godine dodati stajnjak.
Klimatske promjene koje su više izražene posljednjih godina dovode do neujednačenih temperatura, pucanja kore stabala i generalno njihove slabije otpornosti na napad bolesti i štetnika, među njima i potkornjaka.
U našim krajevima, osim malog potkornjaka (lat. Scolytus rugulosus), najčešće se pojavljuje još voćni sipac ili drvenar (lat. Xylelobus dispar). Treba zapamtiti da su napadu najviše izložena stabla koja su na neki način oštećena, odnosno u slabom kondicijskom stanju.
Napadu su najviše podložni voćnjaci koji se nalaze uz rubove šuma i to po selima u kojima je prisutno puno starih šljiva, naročito požegača. Ako se mjere zaštite nedovoljno provode, što se po selima radi najčešće s bakrenim prskanjem u rano proljeće i onim protiv šljivine osice, u precvjetavanju, okolni voćnjaci napadnuti potkornjakom, bit će im ozbiljna zdravstvena prijetnja.
Jer, treba znati, navedena tretiranja nisu dovoljna u borbi protiv ovog štetnika, a često se griješi i s terminom prskanja.
Odrasli kukci su smeđe ili crne boje. Borba nije laka, jer se prva generacija javlja početkom proljeća. Ženka dugo polaže jaja. Ličinke, koje su bijele, prave rupice i bušotine u deblu ili granama, a buše i hodnike koji su dugi do desetak centimetara.
Mlađe stablo može propasti tijekom jedne vegetacijske sezone s obzirom na to da se u jednom može pronaći više desetina ličinki. Boja kore potamni, zatim dolazi do njenog pucanja, dok se na deblu ispod nje nalaze brojne male rupice. Takve se zone na kojima dolazi do pucanja vremenom spajaju i dolazi do propadanja čitave voćke.
Ako je došlo do pucanja kore na više mjesta i ako je tkivo na presjeku suho, to je znak da se stablo mora odmah ukloniti iz nasada, jer štetnik prezimljava u njemu. Također, nakon vađenja ga treba i zapaliti.
Najgore je što će na proljeće doći do napada i na susjedne voćke.
Nemojte se zbuniti ako na deblu vidite i bijele gljivice, jer se potkornjaci dijele na one koji se hrane gljivama, što je simptom da je napadnuto voćnim sipcem, i one koji se hrane voćnim sokovima, kao što su mali i veliki voćni potkornjak.
Ako tijekom ljeta otkrijete suhe grane na voćki, trebalo bi bi odmah ukloniti i spaliti. Ukoliko je sušno ljeto, nedostatak vode dovest će do još jačeg napada. Dokazano je da stablo koje je zdravo i dovoljno opskrbljeno vodom, bez većih problema može izdržati napad ovih štetnika.
Postoji još nekoliko načina borbe. U rano proljeće, pred izlijetanje imaga, na stabla se postavljaju plastične bočice s etilnim alkoholom. Na dno se dodaje i malo vode. Pri vrhu ili dnu buše se male rupice kako bi došlo do ulaska imaga, a mogu se postaviti i crvene ljepljive ploče, iako su one manje efikasne jer dolazi do ispiranja ljepila u slučaju čestih kiša.
Poželjno je postaviti što više takvih bočica s etilnim alkoholom kako bi se ne samo otkrilo prisustvo potkornjaka već i da bi došlo do slabijeg napada. Postavlja se po jedna na grane, u visini očiju ili na pola metra visine od zemlje. Umjesto etilnog alkohola može se koristiti jabučni ocat ili ocat sa devet ili 11 posto alkohola, koje se koristi u prehrani. Na deblu se može, u slučaju većih rupa, ubaciti šprica s nekim insekticidom koji djeluje parama.
Ova godina bila je kišna u rano proljeće, a zatim je došlo do naglog i dugotrajnog sušnog perioda koji je dodatno oslabio voćnjake u kojima nisu provođene mjere zaštite i ishrane, kao i adekvatno navodnjavanje. Ovo znači da se na proljeće može očekivati još jači napad, naročito u ekstenzivnim nasadima.
Tagovi
Autor
Eva Mandarić
prije 3 godine
Nažalost - ako se pravovremenom ne reagira - ništa od stabla 😥😥😥
Tea Januš
prije 3 godine
Ovo je stvarno jako veliki problem, nažalost.