Pretraga tekstova
Ova sorta američkog porijekla, po mišljenju mnogih, najbolja je šljiva koja se uzgaja na našim prostorima, a ipak manje je zastupljena u odnosu na požegaču i posebice čačanske sorte - rodnu, ljepoticu, najbolju i ranu.
Stanley je prisutna u nasadima šljiva ali u većini slučajeva, kao pomoćna sorta. Mnogi voćari je ne vole jer, navodno, nije pogodna za rakiju i teže se prodaje u svježem stanju, što nije istina.
Pogodna je za pravljenje pekmeza, iako se pokožica više kuha, za sušenje i proizvodnju rakije, a kada je kišnija godina plod, inače prosječne veličine, ne zaostaje mnogo za plodovima Čačanske ljepotice, najbolje ili Felicie, što joj pospješuje prodaju u svježem stanju.
Koštica se djelomično odvaja od mesa (polukalanka), cvjeta srednje rano i kao većina sorti šljiva, osjetljiva je na kasne proljetne mrazeve koji su sve više izraženi posljednjih godina. Događa se da na stablu bude mnogo plodova blizanaca. Rano stupa u punu rodnost, stablo je umjereno bujno, a sazrijeva u prvoj polovici kolovoza.
Plod može dugo ostati na grani tako da je neki voćari beru u rujnu. Samooplodna je sorta, ali je bolje da ima pored sebe još sorti za uspješnije oprašivanje i oplodnju, kao što su Rut Gešteter, Kalifornijska plava, Čačanska rodna i ljepotica.
Stanley rađa na kratkim rodnim grančicama i majskim kiticama jer se slabo razgranava i nema mnogo skeletnih grana. Upravo to je najvažnije za ovu šljivu - ostaviti više kratkih rodnih grančica, a izrođene grane mijenjati, ako nemaju dovoljno pupa ili skratiti na bočnu kratku grančicu, ako je puna rodnih pupoljaka.
Većina rezača prilikom rezidbe voli raditi sa sortom Stanley upravo zbog mnoštva kratkih grančica punih rodnih pupoljaka i imaju običaj reći da kako god da se orezuje, ona će roditi. Drugačije je na primjer sa čačanskom rodnom koja je sa širokom krošnjom i dugačkim jednogodišnjim granama teža za rezidbu.
Što se tiče otpornosti na bolesti, Stanleyka je osjetljiva na moniliju, ali nema problema u praksi, ako se na vrijeme odnosno u zimu i proljeće, koriste bakarni preparati i sredstva na bazi vapna. Nije 100% otporna na šarku šljiva, ali je dobro podnosi, još bolje od čačanske rodne. Uz redovnu zaštitu kontaktnim preparatima, nema puno problema ni sa plamenjačom.
Prihrana se obavlja stajskim i mineralnim gnojivima, što će omogućiti redovne prinose i obilan rod ove sorte, a samim tim i veću otpornost na bolesti pa se često događa da stablo, iako oboljelo od raka grana odnosno Pseudomonasa i dalje rađa.
Tagovi
Uzgoj šljive Rezidba šljive Stanley Osjetljiva na moniliju Široka krošnja Redovni prinosi Plamenjača šljive Rak grana Pomoćna sorta Samooplodna sorta
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.