Pretraga tekstova
Mjere borbe protiv smole ogledaju se prije svega, u krečenju stabala, ali ne u rano proljeće kada krene vegetacija već na jesen, najbolje od studenog.
Smola na stablima najčešće se pojavljuje na koštuničavim voćnim vrstama. Točnije na šljivama, breskvama i marelicama. Osnovni uzroci za njenu pojavu su bolesti, pretjerana gnojdba dušikom i niske temperature.
Ubrzo nakon curenja smola će se stvrdnuti na stablu, a predstavlja odgovor biljaka na stresne uvjete. Najčešća bolest zbog koje se pojavljuje je Monilia laxa uslijed čega dolazi do sušenja cvjetova i grana, preranog otpadanja lišća, a time i iscrpljivanje stabla.
Previše dušičnih hranjiva, naročito uree, prije i tijekom razvoja, uzrokuje bujan rast stabla koje nepripremljeno ulazi u zimu i izmrzava u slučaju dugotrajnih niskih temperatura. Proizvođači griješe jer često znaju bacati KAN gnojivo oko voćaka, čak i po četiri puta tijekom vegetacijskog perioda, što nije dobra mjera.
Voćka, bilo da je koštuničava ili jabučasta vrsta u pitanju, bit će suviše bujna i neadekvatno pripremljena za zimu. Osim toga, doći će do pojačanog napada kukaca, što je posebice izraženo kod krušaka. U ovom slučaju kruškina buha obožava višak dušika.
Posljedice klimatskih promjena sve više se osjećaju i vide na voću. Zbog česte smjene viših i nižih temperatura dolazi do skupljanja kore stabla (kad su niže vrijednosti) i širenja (u slučaju viših temperatura). Naposljetku kora puca što oslobađa put ulasku patogena. Bakterije iz roda Pseudomonas najviše vole takvu sredinu, a oslabljena voćka podložna je i napadu drvenara (potkornjaka) koji inače ne napada zdrava stabla.
Smola se zna pojaviti i ako je rezidba bila jača, naročito na većim rezovima, odnosno debljim granama. Nakon takvih rezova, koji se nekada obavljaju i motornom pilom, poželjno je premazati rane kalemarskim voskom.
Mjere borbe protiv smole ogledaju se prije svega u krečenju stabala, ali ne u rano proljeće kada počne vegetacija, odnosno da kolaju sokovi već na jesen, najbolje od studenog. Oštećeno tkivo skida se do zdravog i premazuje smjesom vapna i soli. Može se dodati i bakar.
Bez obzira što se ponekad čini da nema nade za drvo jer kora debla izgleda previše suha - oporavak je moguć zato što biljka funkcionita čak i ako je malo provodnih žila debla u funkciji. Ako su jesen i zima s puno padalina može se dogoditi da je krečenje potrebno ponoviti. To se najčešće događa u veljači.
Tagovi
Pojava smole Smola na voću Krečenje stabala Gnojidba ureom Dušična gnojiva Rezidba stabala
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/