Slatki saveznik zdravlja: Uloga breskve u prehrambenoj budućnosti

U sjeni globalno popularnih voćnih kultura poput banana, jabuka ili citrusa, breskve i nektarine i dalje zauzimaju značajno mjesto na svjetskoj agrarnoj karti.

Ova voćna grana, bogata poviješću, sortnom raznolikošću i prehrambenom vrijednošću, bilježi visoku proizvodnju i sve veću potražnju, kako u svježem obliku, tako i kroz industrijsku preradu. Regije Mediterana i Balkana zadržavaju snažnu poziciju u ovom sektoru, dok Kina dominira kao globalni lider.

Inače, breskve (lat. Prunus persica) potječu iz sjeverozapadne Kine, gdje su uzgajane tisućama godina. U Europu su stigle preko Perzije (današnji Iran), otkud i latinski naziv "persica". Španjolski istraživači donijeli su ih u Novi svijet, a prvi zapisi o njihovom uzgoju u Meksiku datiraju još iz 1600. godine.

Dugo vremena su se uzgajale u vrtovima aristokracije, no tek u 19. stoljeću počinje njihov komercijalni uzgoj, ponajviše u Sjedinjenim Američkim Državama. Prve plantaže temeljile su se na sadnicama s promjenjivom kvalitetom, a istinski napredak dolazi uvođenjem kalemljenja plemenitih sorti na otporne podloge, što je omogućilo razvoj velikih voćnjaka.

Globalna proizvodnja i vodeći proizvođači

Nektarina je zapravo prirodna ili uzgojena mutacija breskve i razlikuje se po glatkoj kori, bez dlačica. Prvi put je službeno zabilježena 1936. godine u Kaliforniji.

Danas postoji nekoliko stotina sorti bresaka i nektarina, među kojima se ističu svjetske Redhaven, Elberta, Halehaven, Springcrest i Suncrest, a europske Fayette, Cardinal, Royal Glory i Babygold. Posebne varijante uključuju razne sorte nektarina te Saturn (plosnata breskva), sve popularnija zbog oblika i slatkoće.

Koriste se u raznim oblicima i to kao svježa potrošnja, kompoti, džemovi, sokovi i umaci, za pečenje i kuhanje, u smoothijima, kao suhe voćne mješavine, te voćne rakije i likeri. Njihova popularnost raste zahvaljujući zdravoj percepciji i širokoj kulinarskoj upotrebi.

Prema najnovijim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), svjetska proizvodnja bresaka i nektarina u 2022. godini iznosila je približno 26,35 milijuna tona, dok je 2023. zabilježen povijesni maksimum od 27,1 milijuna tona.

Kina je najdominantniji proizvođač, s čak 16,8 milijuna tona godišnje, što čini između 60 i 65 % ukupne svjetske proizvodnje. Slijede Italija s oko 1,15 milijuna tona, Turska s oko jedan milijun, Grčka s približno 894.500 i Španjolska s 870.720 tona.

U 2022. godini breskve i nektarine bile su zasađene na ukupno 1,54 milijuna hektara globalno, podaci su FAO-a. Prosječan prinos po hektaru iznosio je 17,1 tonu, što ovu kulturu čini relativno produktivnom, s velikim potencijalom za industrijsku preradu i izvoz.

Daleko najveći potrošači su Grci

Globalni izvoz bresaka i nektarina u 2024. godini dosegao je 1,9 milijuna tona, ukupne vrijednosti oko 2,9 milijardi američkih dolara. Španjolska je vodeći izvoznik s 689.000 tona godišnje, čime drži oko 36 % svjetskog tržišta. Slijede Turska s 262.000 tona (oko 14 %), zatim Grčka, Čile, Italija i Uzbekistan. Zanimljivo je da Kina, premda najveći proizvođač, izvozi relativno malo s obzirom da se većina uroda konzumira unutar zemlje ili prerađuje.

S godišnjom proizvodnjom od oko 24 milijuna tona i svjetskom populacijom od 8,1 milijardi ljudi (procjena za 2025.), globalna potrošnja iznosi oko 2,96 kilograma po osobi godišnje.

No, situacija varira po regijama. Prema podacima FAO-a iz 2024. godine, najveći potrošači po glavi stanovnika su: Grčka 58 kg, Italija (18 kg), Kina (12 kg), Španjolska (9,6 kg).

Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, najveća službeno priznata breskva uzgojena je 2002. godine u Michiganu (SAD), težine 725 grama. Međutim, postoje i noviji (veći) primjerci, ali još uvijek nisu službeno potvrđeni.

S obzirom da prosječna Teži između 130 i 175 grama, a iznimno veliki plodovi dosežu oko 224 g, ovi rekordi predstavljaju višestruko uvećane primjerke

Važna uloga na svjetskoj prehrambenoj sceni

Na području Jugoistočne Europe, proizvodnja bresaka i nektarina ima dugu tradiciju i solidne temelje.

Hrvatska je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2024. proizvela oko 3.484 tone, od čega je za tržište bilo namijenjeno 3.276 t, a za osobnu upotrebu 208 tona.

Petina proizvodnje hrvatske breskve je u rukama 10 proizvođača - tko su oni?

Prema Godišnjem izvještaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa iz područja poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja za Bosnu i Hercegovinu, u 2023. proizvedeno je ukupno 6.468 tona, uključujući Republiku Srpsku i Brčko district.

Srbija je vodeća u regiji, s proizvodnjom od gotovo 80.000 tona bresaka i nektarina u 2022. godini. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku ovo voće se uzgaja na više od 7.230 hektara, a posječan prinos je 10.974 tone po hektaru.

Breskve i nektarine nastavljaju igrati važnu ulogu na svjetskoj agrarnoj i prehrambenoj sceni. Kina je neprikosnoveni lider u proizvodnji, dok europske zemlje, posebno Grčka, Italija, Španjolska i Turska kombiniraju visoku potrošnju i izvoz.

U vremenu sve većeg interesa za funkcionalnu hranu, lokalne sorte i autentične proizvode, imaju značajan potencijal. Njihova nutritivna vrijednost, gastronomska svestranost i bogata povijest čine ih voćem koje ima mnogo više za ponuditi od pukog ljetnog deserta.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/BearFotos, artistdesign.13}