Slab rod breskve - i smeđa trulež plodova uzima danak!

Aprilski mrazevi pričinili su katastrofalnu štetu u zasadima breskve u svim krajevima Bosne i Hercegovine, osim u Hercegovini. Šteta je čak i veća u odnosu na 2020. godinu i proizvođači ove kulture, nakon dvije sezone bez roda, u vrlo su teškom položaju. 

U banjalučkoj regiji gdje je najviše voćara, bilo je slučajeva da se na dva hektara ubralo svega nekoliko gajbi plodova. Breskva, kao i ostale koštičave vrste, ranije kreće sa vegetacijom što je čini osjetljivom na rane zimske i proljećne mrazeve.

Šteta i do 100 odsto !

U ovoj godini, u kojoj je vegetacija krenula nešto ranije, već u martu je došlo do velikih oštećenja žiga tučka, kao i prašnika. Gubici u zasadima idu od 90 do 100 procenata. I u voćnjaku Ilije Mijatovića, iz Šušnjara nedaleko od Banjaluke, šteta od mraza bila je ogromna.

"Cvjetovi su već u trećem mjesecu bili sprženi. Nisam imao dovoljno vode za orošavanje ali je pitanje da li bi i tada ostalo više roda jer se mraz javljao u nekoliko navrata. A breskva je inače osjetljiva na njega", objašnjava za Agroklub Mijatović.

On je, na 160 stabala kojih ima u svom voćnjaku, u ovoj 2021., ubrao svega pet gajbi !

Kako kaže i prošle godine mraz je uništio breskvu, a 2019. imao je tri i po tone roda. "Imam više sorti u zasadu, sve sam uspio da prodam, čak sam mogao da je zaštitim po organskim principima, dakle bez pesticida. Nisam imao problema ni sa kovrdžavošću lista, ni sa savijačem plodova", priča nam ovaj proizvođač, ističući da ako se nastave godine s mrazevima, boji se da će voćari masovno napuštati proizvodnju ovog voća.

Došlo je i do pojave smeđe truleži plodova

Mraz je, osim smanjenog roda, uzrokovao to i da su voćari slabo obraćali pažnju na zaštitu zasada. Razočarani slabim prinosima nisu zaštitili voćke pa su se i na ono malo plodova pojavili simptomi bolesti. Među njima je i smeđa trulež, čiji je prouzrokovač gljivica Monilinia fructicola. Znaci oboljenja su takvi da breskve postaju meke, požute, a zatim posmeđe. Pokožica i meso izgledaju smežurano, a na kraju dolazi do stvaranja bijelih, žućkastih ili smeđih jastučića. Gljivica se brzo širi s ploda na plod, naročito ako se dodiruju.

Voćke ostaju na granama i pretvaraju se u mumije koje nastavljaju zarazu u proljeće naredne godine. Zaštita od ovog patogena može da se vrši u periodu prije cvjetanja pa skoro do same berbe.

Ministarstvo podstiče podizanje novih zasada

Inače, u Republici Srpskoj, pod breskvom je oko 200 hektara. Odlazak mladih ljudi i vremenske neprilike, po svemu sudeći, uzrokovaće dalje smanjenje površina pod ovom voćarskom vrstom.

Ministarstvo poljoprivrede RS nedavno je objavilo Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja podrške poljoprivrednicima u uslovima izazvanim pandemijom virusa korona u kojem, između ostalog, pruža finansijsku pomoć proizvođačima koji se odluče na podizanje novog zasada breskvi u jesen 2021. godine. Minimalna površina je jedan hektar, a broj sadnica po hektaru je 1.200.

Ova institucija će da subvencioniše nabavku sadnica, u vrijednosti do 2,95 KM po komadu, što je vrlo povoljno za sve one koji se odluče na uzgoj te kulture.