Pretraga tekstova
Pred berbu vidljivi su napadi štetnika na plodove krušaka čija će berba uskoro početi.
Kruška će se ove godine brati petnaestak dana kasnije u odnosu na prošlu godinu i to zbog hladnijeg i kišovitijeg proljeća koje je spriječilo bolju oplodnju. Na terenu ne možemo pronaći puno voćnjaka koji imaju dobar rod na stablima, posebno je podbacila sorta Santa Marija. Voćari pretpostavljaju da je i prošlogodišnja suša uzela danak, jer je spriječila bolju oplodnju u ljetnim mjesecima.
Uočavaju se napadi štetnika na voćne vrste, pogotovo one koje su pred fazom berbe, kao što je kruška. Prisutno je i intenzivno piljenje ličinki druge generacije jabučnog savijača (Cydia pomonella koje se ubušuju u plodove krušaka i jabuka.
Kad se na površini ploda vidi izmet ličinki u vidu smećkaste piljevine, to je znak da se lubušila u plod i da nikakve mjere u vidu tretmana insekticidima neće dati rezultat protiv njih. Budući da će ubrzo krenuti berba kruške trebalo bi birati sredstva s kraćom karencom kao što su preparati na bazi indoksakarba i emamektin benzoata. Njihova karenca je sedam dana.
Zbog uboda voćnih osa ili drugih insekata, među kojima su i stjenice, na plodovima dolazi do pojave smeđe truleži (Monilinia fructigena) koja onemogućava njihovo čuvanje u skladištima ili hladnjačama nakon berbe. Na mjestima uboda u plod formiraju se koncentrični smeđi krugovi na kojima se pojavljuju bjeličaste naslage, tj,spore patogena.
Preporuka je da se koriste preparati s kraćom karencom tj. na bazi ciprodinila i fludioksonila, tebukonazola, boskalida, trifloksistrobina i piraklostrobina, čije su karence od tri do 14 dana.
Navedena stjenica takođe je sve veći problem u voćnjacima, a simptomi njenog napada ogledaju se u naboranosti plodova, slično kao kada plodovima nedostaje bor.
Tagovi
Savijač Spore Jabučni savijač Smeđa trulež Monilija Berba kruške
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.