Sandi Chiavalon: Analizom lista masline do ciljane gnojidbe

Ova je maslinarska sezona bila vrlo izazovna, rekao nam je na 19. Danima mladog maslinovog ulja u Vodnjanu Sandi Chiavalon iz uljare Chiavalon podsjećajući da su svibanj i lipanj bili izrazito suhi i ekstremno topli za ovaj kraj, dok su srpanj i kolovoz bili umjereni. Često je padala kiša što je uzrokovalo probleme s insektima.

"Zaštita je bila izazovnija kod masline nego u vinogradu, pogotovo u ekološkoj proizvodnji pa smo morali stalno biti prisutni u maslinicima”, ispričao nam je, napominjući kako su uz njega na terenu cijelo vrijeme bila dva agronoma kako im ništa ne bi promaklo.

"Svi sve pratimo i opet je ponekad teško sve na vrijeme napraviti. Tretirali smo po danu, a nekim sredstvima i noću. Osim toga, neka sredstva nakon kiše više ne djeluju pa smo morali ponavljati postupak”, opisuje. Sumira da je bila vrlo zahtjevna godina da bi se napravio zdravi plod, a količina je u konačnici bila ”možda malo manja nego lani, kada je bila rekordna godina”.

Mnogi su mislili da neće biti maslina, kaže, no iznenadilo ih je pa su se u uljari stvarale gužve. Upalili su 2. listopada sve strojeve kako bi provjerili sustav, a potom radili otprilike 12 sati s njihovim maslinama. Plan je bio od sljedećeg dana lagano krenuti, međutim već su drugi dan ušli u režim 24 sata, tako da su od 3. do 23. listopada prerađivali bez prekida. Nakon toga je pala kiša koja je stopirala berbu.

"No pogon se nije zaustavljao jer su nas dva dana prije kiše 'nakrcali'. Prerađivali smo skoro cijeli onaj dan kada ljudi nisu brali, stali smo svega četiri sata kako bi oprali strojeve i cijevi. Od 24. listopada do 2. studenog opet smo radili u režimu 24 sata, nakon toga se počelo smanjivati i zatvorili smo u petak”, ispričao nam je u nedjelju, zadnjeg dana manifestacije.

Cijeli proces digitaliziran

Sezona je bila vrlo intenzivna i sve zajedno je bilo teško organizirati. Njima je prerada uslužna djelatnost, nešto što rade dodatno jer pogon više od pola kapaciteta radi za njihove masline. Posao olakšava digitalizacija procesa - u uljari je sve kompletno digitalno već četiri godine, što znači da ”nema papira”.

Razvili su također aplikaciju koja će uskoro već biti spremna za tržište, ali za to bi trebalo otvoriti novu tvrtku, navodi.

"Imamo aplikaciju koja prati sirovinu od ulaska u uljaru, preradu, isporuku ulja klijentima... Prati ulje u tankovima – s kojeg terena je došlo, koji tank, koja partija – tako da je kompletna sljedivost proizvodnje digitalizirana”, opisuje Sandi napominjući kako konstantno nadograđuju pa im treba puno manje ljudi. Jednostavnije je vođenje evidencija, izdavanja potvrda klijentima što kao uljara moraju raditi, i svega ostaloga što se tiče administracije jer je sve automatizirano.

Ne postoji mogućnost greške, naglašava, jer je s digitalnom sljedivošću svaki boks numeriran, program točno zna koja partija ima koje bokseve i ne može se ići dalje u preradu dok program ne potvrdi da je korak prije izvršen.

"Svaki spremnik ulja ima svoj bar code i aplikacija točno zna koje ulje je išlo u koji spremnik tako da druga smjena ima sve vidljivo. Ne može doći do miješanja ili zabune pa da netko uzme tuđe ulje, i boksevi i spremnici su kodirani”, opisuje.

Najmoderniji analitički laboratorij

Od ove godine imaju još jednu novost – analitički laboratorij s najnovijim spektrofotometrom koji postoji na tržištu tako da su maslinarima u mogućnosti analizirati ulje odmah nakon prerade, bilo da je prerađeno u njihovoj uljari ili drugdje.

Analiza je kompleksna, ali važno je naglasiti da se njome nudi jedna nova mogućnost - koju do sada nisu imali ni njihov, niti drugi laboratoriji, a to je uvid u polifenole.

"Za svaku partiju se može točno znati koliko ima polifenola, a to je najbitniji dio u kvaliteti maslinovog ulja”, ističe naš sugovornik. Stroj je bio jako skup i bilo je teško do njega doći, opisuje, ali su uz pomoć europskih fondova uspjeli.

Analiza maslinovog ulja otkriva:

• Slobodne masne kiseline
• Peroksidni broj
• Polifenole (antioksidativni potencijal)
• K-vrijednosti (232 i 270 nm)
• Sadržaj vlage i nečistoća
• Masne kiseline (palmitinska, stearinska, oleinska, linolna, linolenska)
• Udio zasićenih i nezasićenih masnih kiselina
• Energetski i nutritivni sastav

Analiza lista masline

Osim analize ulja, u Chiavalon Analytics laboratoriju maslinarima pružaju novu uslugu – analizu lista koja omogućuje precizno planiranje gnojidbe, uvid u hranjivost i ravnotežu elemenata, te smanjenje nepotrebnih troškova i grešaka u uzgoju.

"Ako maslinar ubere šaku lišća i pošalje nam na analizu, mi mu već sljedeći dan možemo javiti koliko u stablu - ne u tlu, u stablu – ima dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija, ključnih elemenata za zdravi rast i optimalan urod. Tako svaka gnojidba može biti ciljana”, komentira Sandi. Uz rezultate dostavljaju također stručno tumačenje s preporukom za gnojidbu prema stvarnom stanju nasada.

Priča nam dalje da oni nakon cvatnje u masliniku nikada nisu koristili ništa osim bora i aminokiselina, no ove godine su analizom utvrdili u svim maslinicima deficit kalija. U organskoj poljoprivredi je kalij dozvoljen pa su ga dodali, a rezultati su bili odmah vidljivi.

"Stabla su jako dobro reagirala što bez nove tehnologije ne bi bilo moguće”, govori dodajući kako se ”prije radilo napamet”. Kako sada dolazi vrijeme zimske gnojidbe, svaki poljoprivrednik može poslati lišće na analizu da vidi što bi trebalo dodati u gnojivo. S analizom koja nije preskupa, može se uštedjeti u proizvodnji, naglašava.

Pitali smo ga i kakvi su randmani, na što odgovara da je o njima uvijek teško govoriti jer ovise o puno faktora. "Imali smo početkom berbe vrlo visoke randmane i bili smo jako zadovoljni. Zatim je 23. listopada pala kiša u velikim količinama pa su pali. No to ne znači da su ljudi proizveli manje ulja – ulje je uvijek tu, samo je omjer ulja i vode u plodu drugačiji. Jedan boks maslina više nije imao 330-340 kg nego 400 pa ljudi misle da uljare tada više zarađuju, ali mi te kile moramo preraditi. Je li u njima više ili manje vode, nama je kapacitet takav kakav je, i ne može biti veći ako je u plodu više vode”, pojašnjava vodnjanski uljar i maslinar.

Ekološka proizvodnja

Dotakli smo se također teme ekološke proizvodnje maslina na što smo dobili odgovor da je ”vrhunsko ulje bez priče o ekološkoj proizvodnji nešto što nas stavlja u rang s industrijom”. Ekološka proizvodnja mora pratiti priču o vrhunskom ulju, smatra Sandi, jer tržište to prepoznaje, klijenti to cijene i spremni su za takvo ulje više izdvojiti.

"U Hrvatskoj nažalost još uvijek nije prepoznato od strane publike, ljudi ne znaju što znači ekološko, dok u Austriji djeca već u osnovnoj školi uče što znači zeleni listić na ambalaži i kako je duga i teška procedura da bi se uopće došlo do takve oznake. Kod nas je mali broj potrošača za ekološko spreman izdvojiti više, ali tko želi biti prisutan na svjetskom tržištu, bez toga će se vrlo teško probiti”, poručuje.

U Istri je većina ozbiljnih proizvođača već ekoloških, kaže, iako naravno ima i tvrtki koje su konvencionalne - svatko se bori za svoj dio tržišta. Uljara Chiavalon je registrirana i za konvencionalnu i za ekološku preradu, a posjeduju čak i Demeter certifikat. Za sada imaju tek jednog korisnika s tim certifikatom što i ne čudi obzirom da je riječ o najvišoj certifikaciji u ekološkoj poljoprivredi. Zadovoljstvo je ipak vidjeti kako iz godine u godinu raste broj njihovih klijenata koji se bave ekološkom proizvodnjom.

Dani ulja održani u adekvatnijem prostoru

Što se tiče 19. Dana mladog maslinovog ulja koji su nakon tri godine u zgradi stare škole ponovno održani u šatoru, misli da se manifestacija vratila tamo gdje mora biti. "Ono je bio neadekvatan prostor, mali i neuređen, ali i da ga se sredilo, u malom prostoru se ne može dobiti efekt sajma”, komentira naš sugovornik.

Vodnjan je bio epicentar maslinarskog svijeta, ulja pikantnija i punija

"Bilo bi svakako bolje da imamo čvrsti objekt, ali vodnjanska školska dvorana je premala. U planu je izgradnja veće pa bi to u budućnosti mogao biti adekvatan prostor za ovakav sajam. Svjesni smo, naravno, da šator ima svojih nedostataka”, govori. Ugodno je iznenađen što se publika odmah vratila, očekivao je da će biti manje ljudi jer zna da je mnogo teže nešto ponovno pokrenuti.

"Već je na dan otvorenja bilo puno ljudi, a u subotu je bilo krcato, više ih ne bi niti stalo. Najveće iznenađenje je donijela nedjelja kada smo već ujutro vidjeli ljude iz Italije, Slovenije, Austrije... Nije ih bilo previše, ali čuli su da je došlo do promjene i pojavili su se”, zadovoljno opisuje. Manifestacija je prije bila poznata baš po tome što su dolazili ljudi izvana, dodaje, to je bila njena ogromna vrijednost. Lijepo je vidjeti da su došli i sumještani, ali proizvođačima je prvenstveno cilj ulje prezentirati široj javnosti, govori.

Mlade treba slati na izlete van Hrvatske

Za kraj razgovora upitali smo Sandija ima li kakvu poruku ili komentar koji bi htio podijeliti s čitateljima, a on se prisjetio mladih dana i što ga je potaknulo da ozbiljnije razmišlja o poljoprivredi.

"Bilo bi dobro da se u srednjim školama uvede običaj odlaska van na izlete, da mladi vide što rade proizvođači izvan granica Hrvatske. Ja sam u srednjoj školi otišao na višednevno putovanje u Toskanu koje mi je otvorilo neke vidike, a potom i u Lago di Gardu. Tada sam vidio da ljudi svojim radom i prodajom na vlastitom pragu od toga mogu živjeti. Mlade treba educirati, slati ih van jer čak i jedan izlet može nekome promijeniti život”, poručuje.

Prisjetio se i da je njegov nono imao tek 30 stabala maslina i 800 trsova. U početku je Sandijeva vizija bila proizvodnja vina, ali kako su djed i otac u roku samo dva mjeseca umrli, nije bilo sredstava za graditi podrum. Tada je odlučio izvaditi lozu i krenuti sa sadnjom maslina.

Danas imaju 15.000 vlastitih stabala i još toliko od kooperanata.