Proizvođači mandarina zatražili su od Ministarstva poljoprivrede i Vlade da aktivira i iznađe pozicije u proračunu za ovu godinu za suzbijanje mediteranske voćne muhe, ali i izradi višegodišnji program potpore za proizvođače.
U rujnu prošle godine, uoči početka berbe mandarina, na račune 1.602 proizvođača Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 19.998.094 kuna. Riječ je bila o Programu potpore za proizvođače za 2019. godinu kojim je Ministarstvo poljoprivrede omogućilo novčanu potporu od 12.150 kn po hektaru za ukupno 1.646 hektara pod mandarinama. Potporu je dobio svaki proizvođač mandarina i klementina koji je upisan u Upisnik poljoprivrednika i ARKOD – digitalnu evidenciju poljoprivrednog zemljišta.
Cilj programa potpore bio je poboljšati održivost proizvodnog potencijala oštećenog uslijed velike rasprostranjenosti i štetnog djelovanja Sredozemne voćne muhe. Ova potpora male vrijednosti namijenjena je proizvođačima mandarina uzgojenih od vrste Citrus reticulata Blanco, uključujući satsume (Citrus unshiu Marcow), klementine (Citrus clementina hort. ex Tanaka), obične mandarine (Citrus deliciosa Ten.) i tangerine (Citrus tangerina Tanaka) uzgojene od tih vrsta i njihovih hibrida.
Inicijativu za program potpore i ove godine, poslala je ministrici poljoprivrede Mariji Vučković Udruga proizvođača agruma i povrća "Neretvanska mladež".
"Mediteranska voćna muha Ceratitis capitata, karantenski je štetnik. Prisutnost bilo kojega stadija ovoga štetnika u ili na plodu mandarina znači zabranu uvoza, vraćanje pošiljke i zbrinjavanje zaraženih plodova. To su ogromne kratkoročne, ali i dugoročne financijske štete.
Da bi se sve to suzbilo, prije 20 godina, iniciran je projekt uvođenja SIT tehnike, napravljene studije izvedivosti i 2009. pokrenut pilot projekt suzbijanja. Rezultati projekta pokazali su iznimnu učinkovitost. Uz povremenu financijsku podršku Dubrovačko- neretvanska Županije i stalnu podršku Ministarstva poljoprivrede, koje je za ovu namjenu prošle godine dodatno animiralo proizvođače mandarina, smatramo da je ovo ispravan smjer u cilju zadržavanja populacije Ceratitis capitata ispod razine štetnosti", pojašnjava predsjednik Udruge mr.sc. Željko Bjeliš.
Kako dodaje, ove godine projekt kasni i strahuju da neće biti u cijelosti provediv. "Informacije da pošiljke sterilnih muha neće biti moguće distribuirati, vidljive su na terenu neaktivnošću djelatnika HAPIH-a, koji su u ovo vrijeme već bili sveprisutni i odgovorno obavljali sve poslove.
Proizvodnja mandarina u Republici Hrvatskoj jedna je od rijetkih proizvodnji koje zadovoljavaju domaću potrošnju. Stupanj samodostatnosti proizvodnje mandarina u pojedinim godinama iznosi i do 400%, kaže Željko Bjeliš.
Smatramo da je potrebno izraditi višegodišnji program potpore proizvođačima mandarina, po uzoru na prošlogodišnji uz određene ispravke i dorade te obuhvat svih proizvođača i posjednika mandarina, ali i drugih domaćina Ceratitis capitata. U ovoj specifičnoj godini, bit će potreban veći angažman samih proizvođača, proširenje njihovih aktivnosti, što mora rezultirati i povećanim iznosom za sve potrebne aktivnosti. Tražimo od Ministarstva poljoprivrede i Vlade RH da aktivira i iznađe pozicije u proračunu za ovu godinu, ali i da istovremeno izradi višegodišnji program potpore za proizvođače mandarina, kao osjetljivog sektora biljne proizvodnje", stoji u dopisu poslanom ministrici.
Inače, naglašavaju, proizvodnja mandarina u Republici Hrvatskoj jedna je od rijetkih proizvodnji koje zadovoljavaju domaću potrošnju. Stupanj samodostatnosti proizvodnje mandarina u pojedinim godinama iznosi i do 400%, što znači da veliki udio proizvodnje mora završiti na tržištima stranih zemalja.
Iz Udruge su ujedno predložili da se sljedeći tjedan organizira radni sastanak svih dionika procesa, proizvođača, djelatnika HAPIH-a, jedinica lokalne samouprave, Županije i Ministarstva poljoprivrede, u dolini Neretve.
Tagovi
Autorica
Marta Radić
prije 5 godina
To znači da imamo hiperprodukciju mandarina. Ako se to sve može prodati i proizvođači nemaju problema sa cijenom u izvozu , onda novac koji bi trebalo dati ministarstvo ima smisla , ali ako prodaja stagnira , tada je to bačen novac porezni obveznika.