Rezidba breskve: Ostavite do 45 rodnih grančica po stablu

Breskva je koštičava voćna vrsta koja, kao i šljiva, marelica, višnja i trešnja, ranije kreće s vegetacijom i osjetljivija je na zimske mrazeve u odnosu na jabučaste vrste. 

Glavni preduvjet za krupne plodove je otvorena i osvjetljena krošnja kao i optimalan broj jednogodišnjih rodnih grančica.

S njenom rezidbom može se početi već tijekom veljače ili u ožujku, pred otvaranje pupoljaka. U većim nasadima s orezivanjem se kreće ranije, u manjim voćnjacima može i kasnije. Breskva vrlo rano počinje s rađanjem i u prvim godinama razvoja trebala bi se raditi jača rezidba kako bi se potencirao rast i razvoj krune. Uzgojni oblici koji su najviše zastupljeni su vaza, palmeta, vretenasti grm i vreteno.

Paziti da rod ne ode ka vrhu krošnje

Kada voćka počne plodonositi, najviše pažnje trebalo bi obratiti na broj jednogodišnjih rodnih grančica koje se ostavljaju za rod, kao i na dovoljan broj onih jednogodišnjih, za zamjenu. Rodne grane su dužine od pet (majske kitice) pa do 30, čak i do 50 centimetara.

Najvažnije je da krošnja tijekom vegetacijskog perioda bude osvjetljena i s dobrom prozračnošću što je znak da je rezidba dobro obavljena. Ako je ova agrotehnička mjera loša ili se nije obavila jednu godinu, breskva rod usmjerava ka vrhovima krošnje, što dovodi do "zasjene" donjih skeletnih i rodnih grana, a time i njihovog sušenja. 

Potrebno je orezivanjem skratiti stablo na dohvat ruke. Činit će vam se strašno ako odrežete veliki broj grana ali, to je dobra mjera jer iskusni rezači tvrde da se najbolji rezultati postižu ako se na drvetu ostavi do 45 rodnih grančica.

Na takav način će se omogućiti bolje cvjetanje, oplodnja i ravnomjeran priljev hranjivih tvari do svih plodova koji su, u tom slučaju, krupniji. Grane koje idu u unutrašnjost krošnje treba ukloniti. Veće rezove premažite voskom ili smjesom bakra i vapna.

Ne ostavljati "patrljke" i mumificirane plodove

Prilikom rezidbe također bi trebalo obratiti pažnju da se do osnove orežu vodopije, koje vrlo rijetko rađaju i da se kod rezova ne ostavljaju takozvani patrljci koji će se osušiti do kraja vegetacije.

Životni vijek breskve, odnosno period kada najviše rađa je do 15 godina jer je često napadaju bolesti i štetnici. Mumificirani plodovi koji ostaju na stablu najveći su prijenosnici bolesti zbog čega se i oni moraju ukloniti iz krošnji i iznijeti iz nasada.