Xylella fastidiosa jedan je od najopasnijih biljnih patogena na svijetu. Sposobna je kolonizirati više od 700 biljnih vrsta, uključujući one od ključne gospodarske i ekološke važnosti
Međunarodni tim istraživača, okupljen u sklopu EU-projekta BeXyl - Beyond Xylella, postigao je značajan napredak u primjeni toplinskih tretmana za suzbijanje bakterije Xylella fastidiosa na različitim biljnim vrstama. Ovi rezultati predstavljaju važan korak prema uvođenju sigurnih, znanstveno utemeljenih metoda koje bi omogućile siguran promet biljnog materijala iz područja pogođenih ovom opasnom bakterijom.
Xylella fastidiosa jedan je od najopasnijih biljnih patogena na svijetu. Sposobna je kolonizirati više od 700 biljnih vrsta, uključujući one od ključne gospodarske i ekološke važnosti. Svako novo izbijanje Xylelle povlači za sobom stroge fitosanitarne mjere i ograničenja kretanja biljnog materijala, što posebno pogađa rasadnike i proizvođače.
Iako se toplinski tretman već desetljećima koristi kao metoda dekontaminacije biljnog materijala, Europska unija trenutačno ima odobrene protokole samo za vinovu lozu. Za druge visoko vrijedne vrste, prije svega masline i bademe, takvi standardizirani postupci zasad ne postoje.
Studiju je koordinirao talijanski CNR, Nacionalni istraživački savjet, u suradnji s ENA, Europskom udrugom rasadničkog sektora. Odabrano je više biljnih vrsta zahvaćenih Xylellom: lovor, lavanda, oleandar, poligala, badem, breskva, trešnja, smokva, dud, orah i maslina.
Tretmani su uključivali izlaganje biljaka različitim temperaturama kroz različita vremenska razdoblja, s ciljem procjene učinkovitosti topline u neutralizaciji patogena i sposobnosti biljke da se nakon tretmana oporavi i ostane vitalna.
Dr.sc. Dario Ivić o biljnoj bakteriji koja je poharala maslinike i koju moramo "držati na oku"
Nekoliko ukrasnih vrsta, poput lovora, lavande, oleandra i poligale, pokazalo je visoku toleranciju na toplinu te su zadržale vitalnost i sposobnost zakorjenjivanja. Pozitivno su reagirali i badem i trešnja, koji nakon tretmana nisu razvili simptome infekcije, dok su pokusi na smokvi potvrdili izvedivost toplinske metode.
No, nisu sve vrste reagirale jednako dobro. Dud nije podnosio visoke temperature, dok su reznice masline imale velike gubitke i teško su se zakorjenjivale nakon tretmana.
Upravo zbog iznimne važnosti masline za mediteransku regiju, dodatna testiranja će se nastaviti 2026. u suradnji s komercijalnim rasadnicima, kako bi se pronašao optimalan omjer temperature, trajanja i vlažnosti koji bi omogućio učinkovitu dezinfekciju bez narušavanja vitalnosti biljke.
Nakon tretmana provodila su se mjerenja preživljavanja, zakorjenjivanja, promjena u mikrobiomu te dugoročnih staničnih i genskih reakcija povezanih s toplinskim stresom.
Prvi rezultati pokazuju da se pravilno primijenjen toplinski tretman može koristiti za eradikaciju Xylelle fastidiose na više biljnih vrsta, bez značajnog utjecaja na njihovu vitalnost što otvara put prema standardiziranim europskim protokolima dezinfekcije.
U nadolazećim mjesecima testiranja će se proširiti na dodatne poljoprivredne i ukrasne vrste. Cilj je definirati optimalne kombinacije temperature, vremena i uvjeta za svaku pojedinu biljnu vrstu, kako bi se razvili službeni europski standardi za toplinski tretman kao alat fitosanitarne certifikacije.
Usporedno s time, istraživači provode konzultacije s rasadničarima u 17 europskih država putem upitnika i tehničkih sastanaka, kako bi se procijenila njihova spremnost i interes za primjenu ovih tehnika. Takav partnerski pristup trebao bi osigurati da budući protokoli budu i znanstveno utemeljeni i praktično izvedivi u realnim uvjetima proizvodnje.
Ovaj patogen uzrokuje goleme štete u poljoprivredi i bioraznolikosti, osobito u SAD-u i Brazilu. U Europskoj uniji prvi put je detektiran 2013. godine, na maslinama u talijanskoj Apuliji. Od tada se proširio i na dijelove Francuske, Španjolske i Portugala, potvrđujući status jedne od najopasnijih biljnih bolesti današnjice.
Tagovi
Autor
