Prije sadnje jagoda mjesečarki dobro usitnite tlo, tako da noga "utone" u njega

Ubrzo će krenuti sadnja vrlo popularnih jagoda mjesečarki, koje rađaju od ljeta do kasne jeseni. Tom prilikom zemlju morate dobro pripremiti, a trebalo bi obratiti pažnju i na položaj folija.

Prvi i najvažniji korak je kupiti kvalitetne sadnice, najbolje su one kontejnerske kod profesionalnih uzgajivača, uostalom kao i kod svih drugih voćnih vrsta. 

Sljedeća aktivnost je priprema zemljišta. Ono se uzore, pretanjura i isfreza. Zapamtite, jedna stvar je od izuzetne važnosti. Zemlja u koju će se saditi jagode mora biti toliko usitnjena da u nju može "utonuti" čizma ili cipela. To je siguran pokazatelj da je dovoljno sitna i spremna za sadnju. Prije toga obavlja se uzorkovanje tla i određivanje potrebnih količina vapna, stajnjaka i mineralnih NPK gnojiva za unos u zemljište.

Mjesečarke ne podnose previše kisela ili jako alkalna tla. Optimalan pH za njih je između 5,8 i 6,2. U tom slučaju mogu se očekivati maksimalni prinosi. Obratite pažnju i na to koji usjevi su bili na parceli prije jagoda. Loši su rajčica, krumpir, patlidžan, malina, a dobri pšenica, ječam, zob, mahunarke, dinja i lubenica. 

Najbolja je sadnja na gredicama

Usitnjena zemlja zatim se podiže i stvaraju se gredice. Njihova visina trebala bi biti 20 centimetara, a širina 60cm. Razmak između njih također iznosi 60cm. Postoji više sustava sadnje na gredicama (Hill system). Najčešće se u praksi primjenjuje cik-cak sa razmakom od 30 centimetara između biljaka i 1,2 metra između unutrašnjeg dijela sadnice u jednoj gredici.

Postoji i modificirani sistem, odnosno, jednostruka i dvostruka živa ograda (Hedgerow system) ali se rijetko primjenjuje na našim prostorima. Sadnja na ravnom nije poželjna jer korijen vrlo brzo počinje trunuti ako se voda zadržava na površini zemljišta. 

Korijenov sustav kod ove voćne vrste ne ide duboko, najviše 30 centimetara i zato je važno osigurati redovno navodnjavanje kod ovog tipa sadnje. Prije toga, po njihovoj sredini postavljaju se dva reda crijeva za zalijevanje, a sadnice bi trebale biti s unutrašnje strane crijeva. Nikako ih nemojte stavljati na krajeve, to jest, u podnožje gredica. U tom slučaju, korijen će imati manje vode na raspolaganju jer će ona otjecati na rubovima.

Nakon postavljanja crijeva stavlja se folija koja već ima probušene rupe za sadnju. Postavi se na gredicu, čvrsto se zategne iznad crijeva, a njeni krajevi učvrste kako ne bi došlo do podizanja. Zatim se pristupa sadnji. Iskopa se rupa u tlu, u foliji i postavlja sadnica sa zemljom s kojom je bila u kontejneru, ali prvo potopljena u vodu. I nakon što se zasade u proljeće, treba ih zalijevati ali postepeno, po sat, dva, pod pretpostavkom da u zemljištu već ima vlage. 

Folija štiti od truljenja

Posljednjih godina proljete temperature, posebice u svibnju, mogu biti neuobičajeno visoke pa je potrebno duže navodnjavati jagode. U slučaju velikih ljetnih vrućina, moraju se navodnjavati svaki dan, točnije rano ujutro ili uvečer, nikako po najvećoj žegi. Folija se postavlja bez obzira kada se sadi jer u dodiru sa zemljom brzo dolazi do truljenja plodova, osim kada se umjesto nje stavi malč, odnosno, slama.

Nedostatak je što sloj slame treba biti visok barem desetak centimetara jer tada se sporije razgrađuje, ali u svakom slučaju, slama se mora dopunjavati.

Crna folija najmanje je poželjna jer ova boja jače upija sunčeve zrake zbog čega može doći do bržeg pregrijavanja korijena ispod nje. Gledajte da sustav za zalijevanje bude takav da može omogućiti i unos hranjivih tvari, u obliku tekućih mineralnih gnojiva u zonu korijenovog sustava ispod folije.