Praćenje i suzbijanje dlakavog ružičara

Dlakavi ružičar (Epicometis hirta) je kornjaš iz porodice listorožaca (Scarabaeidae) koji u pojedinim godinama i na pojedinim lokacijama može biti vrlo važan štetnik. Hrani se cvjetnim organima biljaka pa zbog uništenih prašnika i tučkova ne dolazi do zametanja plodova. Najradije napada vrste iz porodice Rosaceae među kojima su brojne voćne vrste (jabuka, kruška, višnja, trešnja, šljiva, jagoda i aronija), a značajne štete su u nekim godinama zabilježene i na uljanoj repici. U posljednjih desetak godina najveće štete pričinjava mladim voćnjacima u prvim godinama rodnosti.

Odrasli kukac je crne boje s vidljivim svijetlim točkicama na pokrilju, veličine 10 mm, obrasao brojnim bijelim ili žučkastim dlačicama. Ličinka je bijele boje, svinuta i živi u tlu. Dlakavi ružičari se javljaju u proljeće i prvo ih možemo primijetiti na korovima u cvatnji, najčešće na maslačku. U većem broju se javljaju od travnja do lipnja kad i pričinjavaju navažnije štete. Odrasli kukac dobro leti pa se lako može seliti s jedne na drugu biljnu vrstu, ovisno o njenoj cvatnji. Nakon oplodnje ženke odlažu jaja u tlo. Dlakavi ružičari imaju jednu generaciju godišnje.

Ocjenu jačine napada možemo provoditi redovitim vizualnim pregledom voćnjaka tijekom cvatnje, a u zatravljenim voćnjacima s cvatućim maslačkom i prije cvatnje voćaka možemo predvidjeti napad brojeći dlakave ružičare na cvjetovima maslačka.

Posljednjih godina dostupni su i trapovi Csalomon VARb3 koji sadrže kemijski sintetiziran biljni atraktant i svjetlo plavu ploču. Pogodni su za ranu detekciju i ocjenu jačine napada. Potrebno ih je objesiti u krošnju voćke, ali tako da plava ploča bude veći dio dana osunčana, a ne u hladu. Korišteni su u pokusima u Međimurju te je utvrđeno da se veće štete u nasadu jabuka očekuju kada je dnevni ulov ružičara na trap 70-100 komada. Veći broj ovakvih trapova u voćnjaku može se koristiti i za masovni ulov čime se smanjuju štete od dlakavog ružičara.

Kemijsko suzbijanje dlakavih ružičara nije rješenje iz nekoliko razloga. U Hrvatskoj nema registriranih insekticida za tu namjenu, a dodatni problem čini što bi štetnika trebalo suzbijati u vrijeme cvatnje kada ne smijemo koristiti insekticide opasne za pčele. Zbog dugih dlačica na pokrilju kukca smanjeno je djelovanje kontaktnih insekticida, a ni učinak želučanih insekticida nije zadovoljavajući jer se ružičari hrane unutarnjim dijelovima cvijeta.

Kao najprihvatljivija metoda suzbijanja nameće se masovni ulov dlakavih ružičara na vizulane mamce (plave posude s vodom) u koje možemo dodati i olfaktorni mamac - eterično ulje anisa. Ovakvi se mamci vrlo lako mogu pripremiti na gospodarstvu i jeftiniji su od kupljenih gotovih trapova. Plave posude s vodom i anisom potrebno je postaviti u voćnjak u visini krošnje odnosno cvjetova. Za ulov dlakavih ružičara u nasadima biljaka nižeg habitusa posude se mogu postaviti na tlo. S obzirom da dnevni ulov može biti vrlo velik potrebno je redovito prazniti sadržaj posuda te ponovno uliti vodu s dodatkom anisa.

Autor: mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan Foto: Ž. Oštrkapa-Međurečan