Posljedice ovogodišnje suše vidljive i nagodinu

Godinu na izmaku po slabim prinosima, ali i dijelom uništenim višegodišnjim nasadima pamtit će gotovo svi oni koji se bave i žive od poljoprivrede, a posebice voćari. Nemali broj vlasnika voćnjaka u Slavoniji ove jeseni gotovo i da nije imao posla oko berbe uroda, jer ga, u nekim voćnjacima pa i nije bilo. Loši nagovještaji za voćare mogli su se zamjetiti još prošle jeseni koja je bila topla i bez padavina, da bi voćke šokiralo naglo zahlađenje koje je uzrokavalo izmrzavanje. U travnju se pojavio mraz s temperaturama i do -10 stupnjeva Celzijevih, a bilo je to razdoblje u kojem su primjerice jabuke, kruške i šljive bile u punom cvatu, podsjeća Antun Poparić iz Poljoprivredno savjetodavne služba Vukovarsko-srijemske županije dodajući kako je "završni udarac" voćnjacima zadan u ljeto, kada je cijela Slavonija vapila za kišom, ali nje nije bilo.

"Takva suša nije zapamćena u posljednjih dvadesetak godina. Sada, u jesen, možemo kazati da su se prinosi, od uobičajenih količina sveli na dvadeset do trideset posto uroda. Na breskvama, nektarinama i nekim sortama šljiva štete su bile i do 100 posto dok su nešto manje štete bile na jabukama ali su se i dalje kretale iznad 50 posto", navodi. Međutim, šta je tu je. Ljeto je prošlo, a i rana jesen i sada, kada smo ušli u kasnu jesen, s poslom u voćarstvu se mora nastaviti. A nje kod te djelatnosti, uglavnom, uvijek ima.

Jesenski radovi u voćnjaku počinju sa održavanjem higijene u voćnjaku odnosno sakupljanjem opalog lišća, mumificiranih plodova iz krošnje i sa zemlje ispod voćke, uklanjanjem starih i polomljenih grana. Sve ove biljne djelove treba iznijeti iz voćnjaka i spaliti. Prema Poparićevim riječima, u ovo se doba godine mora u voćnjacima izvršiti jesenska gnojidba, a kada otpadne list, kreće i rezidba.

Prema njegovim riječima, posljedice velike suše koja je ove godine zadesila poljoprivredu, u voćarstvu bi se nažalost mogle osjetiti i nagodinu te se negativno odraziti na prinose idućeg ljeta i jeseni. "Pitanje je, jesu li sve voćne vrste, uslijed kroničnog nedostatka dostatnih količina padalina, mogle tijekom ljetnih mjeseci dobro izgraditi cvjetne pupove koji jamče nagodinu dobar urod. Voćke su doduše žive, i kod nas, kao posljedica suše, nije došlo do enormnog sušenja nasada, ali malo je vjerojatno da suša nije negativno utjecala na formiranje cvjetnih pupova kod voćki. Vi vidite da cvjetni pup postoji, pitanje je međutim je li on pravilno formiran. Pretpostavljam da ćemo imati i tu šteta, ali kolike za sada, nemoguće je predvidjeti", navodi taj stručnjak.

Prema njegovom mišljenju, jedino rješenje kako bi se izbjegli problemi sušnih godina, je uvođenje sustava navodnjavnaja u voćnjake. Na području Vukovarsko-srijemske županije navodnjavaju se neznatne površine pod voćem. Međutim, intezivna proizvdnja voća je neumitno vezana uz osiguranje dostatnih količina vode. Bilo bi idealno kada bi se navodnjavali svi nasadi, ali je to nerealno. Lakše je navodnjavati u prostorima gdje postoje vodni tokovi pa se iz njih može crpiti voda. Ako vodnih tokova nema, obično se buše bunare dubine i veće od 100 metara, kao što rade u nekim našim voćnjacima. Bušenje takvih bunara nije međutim isplativo za voćare s malim nasadima, zaključuje Poparić.

Inače, na području Vukovarsko-srijemske županije pod dugogodišnjim nasadima voća nalazi se nešto više od 1.600 hektara, a problemi s kojima se susreću voćari su višestruki i značajno opterećuju tu gospodarsku granu. Prema riječima pročelnika županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu Andrije Matića, više od pet hektara voćnjaka na području županije imaju 34 proizvođača, a među najzastupljenijim sortama voća su jabuka pod kojom se nalazi zasađeno 557 hektara, te šljiva kojom je zasađeno 319 i višnja pod kojom je 304 hektara voćnjaka.

U posljednjih deset godina na području te županije je podignuto oko 900 hektara novih nasada voća. Međutim, po tehnološkoj razvijenosti i primjeni suvremenih dostignuća najveći dio trajnih nasada voća još uvijek ne udovoljava visokim kriterijima. Procesi proizvodnje odvijaju se uglavnom bez melioracijskih zahvata odvodnje i navodnjavanja, te zaštite od mraza i tuče, bez kojih, pokazalo se to i ove godine, nije moguće ostvariti stabilne i u prosjeku visoke urode potrebne kvalitete.

Autor: Alen Kuns