Pretraga tekstova
Riječ je o leptiru koji je široko rasprostranjen u čitavoj Hrvatskoj, periodički je i uobičajeno gospodarski štetnik, slično kao i poznatiji mu „rođak“ granotoč
Na agrumima u dolini Neretve pojavio se novi, do sada proizvođačima nepoznati štetnik.
S obzirom na to da se do sada nisu s njim susreli, upit za determinaciju su uz priloženu fotografiju nametnika poslali Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH), kaže nam mr. sc. Željko Bjeliš, predsjednik Udruge proizvođača agruma i povrća "Neretvanska mladež".
Kako su doznali od dr. sc. Daria Ivića, rukovoditelja Odjela za biljno zdravstvo HAPIH-ovog Centra za zaštitu bilja, riječ je o vrbotoču (Cossus cossus), leptiru koji je široko rasprostranjen u čitavoj Hrvatskoj. Periodički je i uobičajeno gospodarski štetnik, slično kao i poznatiji mu „rođak“ granotoč (Zeuzera pyrina).
Čest je na šumskom drveću poput vrbe, topole i hrasta, a od voćnih vrsta agrumi su mu poznati i potvrđeni domaćini. Stoga, istaknuo je dr. Ivić, nije neobično što su ga proizvođači uočili. U dolini Neretve, već je utvrđen na šljivama, marelicama i šipku te se svakako, napomenuo je ovaj stručnjak, ne može nazvati neprimjetnim.
No, budući da nije zabilježen na agrumima, čak se ne spominje ni u literaturi, napomenuo je Bjeliš, proizvođači mandarina strahuju od mogućeg sušenja stabala, posebno mladih, na kojima samo jedna ličinka već može uzrokovati sušenje. "Napominjemo, u dolini Neretve u uzgoju je oko 2,5 milijuna stabala ove kulture", istaknuo je u svom javljanju.
Zbog toga je pozvao nadležne institucije da poduzmu sve potrebne radnje koje uključuju preporuku zaštite i rokove tretiranja kroz cijelu vegetaciju, kako za konvencionalne tako i za proizvođače u ekološkoj proizvodnji, za rodne i nerodne nasade.
Nadalje, za ovu i sljedeću godinu potrebno je provesti praćenje leta i populacije ovoga štetnika, a Bjeliš je predložio i provođenje edukacije proizvođača kako bi pravovremeno reagirali i smanjili moguće štete.
Tagovi
Dolina Neretve Uzgoj mandarina Štetnik Vrbotoč Željko Bjeliš Dario Ivić
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.