Odnos sustava uzgoja i prinosa jabuka

Samo pravilnim odabirom sustava uzgoja moguće je ostvariti kvalitetnu proizvodnju jabuka. Treba odabrati takav sustav uzgoja, gdje ćemo dobiti najbolju moguću kvalitetu plodova, uz što racionalniji način proizvodnje. Kod kombinacija slabo bujnih sorti i podloga (npr. idared ili zlatni delišes na M9) u suvremenim nasadima preporučljivo je primjenjivati vitko vreteno male visine uz male razmake sadnje. Kod kombinacije npr. idareda na M26, Pi 80 ili MM106 preporučuje se odabrati vretenasti grm uz nešto veće razmake sadnje.

Debljina zida u nasadu ne smije biti veća od 120 do 150 cm. Visina krošnje ne smije biti veća od razmaka sadnje i treba biti 80% od razmaka između redova (npr. 3 m red od reda=visina krošnje 2,4 m). Naravno, to još ovisi o smjeru redova i nagibu terena, ali i o geografskoj širini.

Intenziviranje proizvodnje jabuke ostvaruje se smanjivanjem dimenzija voćaka i povećanjem broja stabala po jedinici površine u voćnjaku, prikazano u tablici i na slici 1 i 2.

Tablica:

Smanjenjem dimenzije voćaka i povećanjem broja stabala po jedinici površine dobiva se veći prinos po jedinici površine, kao i većii koeficijent produktivnosti krošnje.

Koeficijent produktivnosti krošnje (Kpk)

pokazuje koliki je dio krošnje u procesu aktivne diferencijacije vegetativnih i generativnih točaka rasta i njihovog rasta i razvitka (neproduktivni dio krošnje predstavlja zona ogoljelih osnovnih grana u unutrašnjosti krošnje)

Kpk = PRODUKTIVNA ZAPREMINA KROŠNJE / UKUPNA ZAPREMINA KROŠNJE

(- produktivni dio krošnje obojen je tamnom bojom)

A - kod slobodnih krošnji ogoljivanje unutrašnjosti krošnje je najveće i najmanji je koeficijent produktivnosti krošnje

B - kod piramidalne i kotlaste krošnje ogoljivanje unutrašnjosti krošnje je znatno manje u odnosu na slobodnu krošnju,

C - krošnja u obliku vretena, nema ogoljivanja unutrašnjosti krošnje i dobiva se maksimalna vrijednost koeficijenta produktivnosti krošnje od 1., što je i cilj intenzivne proizvodnje jabuka, nema neproduktivnog dijela krošnje.

Autor: Ruža Skenderović, dipl.ing.