Pretraga tekstova
Uzgajivači su uložili sredstva u povećanje površina pod avokadom u nekoliko meksičkih regija.
U Meksiku slijedi žetva 1.8 milijuna tona avokada što je više no prošle godine. To povećanje uroda se događa i unatoč mrazu i niskim temperaturama u ožujku prošle godine, piše freshplaza.
Michoacan regija je poznata po proizvodnji avokada i čini 80% meksičke proizvodnje. Meksiko ima 203,732 hektara pod avokadom u 2016/17. To je povećanje od 8.7% u usporedbi sa prošlom godinom.
Uzgajivači su uložili u povećanje površina pod avokadom u nekoliko meksičkih regija. To je posljedica velike potražnje i cijene Hass avokada diljem svijeta. To je poznata sorta avokada koja je popularna zahvaljujući dugom "roku trajanja". Postoje još sorte Fuerte, Criollo, Bacon, Pinkerton, Gwen i Reed.
Područje u Michoacan-u, primarnoj regiji proizvodnje, parcelirano je na malim plantažama od pet do 10 hektara. Prinos, ovisno o tehnološkim mogućnostima, kreće se u prosjeku od osam do 10 tona, a u boljim slučajevima 14 do 16 tona po hektaru. Najčešće je u Meksiku prinos avokada 9 tona po hektaru.
Prema lokalnim medijima, područje pod šumama se smanjuje u regiji Michoacan. Važan uzrok tome, osim ilegalne sječe, je i ekspanzija ilegalnog uzgoja avokada jer cijena avokada je vrlo povoljna za potencijalne uzgajivače koji riskiraju čak i novčane ili zatvorske kazne.
Potrošnja avokada u Meksiku je ovisna o svjetskom tržištu. Uzgajivači koji mogu izvoziti avokado preferiraju prodaju na međunarodnom tržištu jer su cijene više nego na domaćem. U 2016/17, domaća potrošnja se procjenjuje na 600,000 tona, ali ta bi se brojka mogla promijeniti pod utjecajem svjetskog tržišta.
Na primjer, prošle je godine potrošnja bila niža jer je postojalo stabilno izvozno tržište te manja potražnja i više cijene na domaćem tržištu. U prosjeku se potrošnja smanjila sa osam na 6.8 kilograma po glavi stanovnika. Procjene izvoza se vrte oko milijun tona u 2016/17. Izvoznici računaju na dobru potražnju na međunarodnom tržištu. Devaluacija pesosa naspram dolara također ide izvoznicima u korist. Izvoz se povećava iz godine u godinu.
Između lipnja i kolovoza, cijene na svjetskom tržištu povećale su se kao rezultat sezonskih oscilacija. Zbog toga je bila dostupna manja količina avokada. U listopadu, došlo je do štrajka uzgajivača zbog nesuglasica sa trgovcima. To je odgodilo žetvu, što je opet povisilo cijene avokada na tržištu.
Glavni kupac meksičkih avokada je SAD - a uzima 77 do 79% izvoza. Japan i Kanada (6%) su također strateška tržišta. Azijski otoci čine 9% izvoza. Nešto dolazi i u Francusku i Španjolsku. Zasad samo regija Michoacan ima dopuštenje izvoziti Hass avokado u SAD.
Foto: sandid, pixabay.com
Izvori
Tagovi
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.