Često se šteta od svrdlaša pripisuje savijaču jabuka. Smjene toplih i hladnijih dana idealne su za pojavu štetnih insekata među kojima, ako se ne primijene mjere zaštite, štetu može izazvati i svrdlaš.
Jabučni svrdlaš, Rhynchites bacchus, osim jabuka, napada i pravi štetu na šljivama, breskvama, trešnjama, marelicama i kruškama. Imago prezimljava u zemljištu. Može prezimjeti u kokonu ili opalom lišću, a osim njega, prezimljava i kukuljica, kao i ličinka u tlu ili u mumificiranim plodovima.
U proljeće, kada se temperature zraka približe 10°C, imago izlazi i prelazi u krošnju stabla. Hrani se pupoljcima i zametnutim plodićima voćaka. Nakon hranidbe koja traje otprilike oko mjesec dana, dolazi do parenja insekata, najčešće od kraja travnja do kraja svibnja. Upravo u to vrijeme, kada dolazi do razvoja mladih plodića, događa se i polaganje jaja od strane ženki.
Budući da ženka ima rilicu, s njom buši male rupice, odnosno komorice u mesu ploda. U jednu rupicu može biti položeno više jaja. Najviše ih polaže u prvoj polovini lipnja. Ličinke su bijele boje i mogu narasti do četiri, pet milimetara dužine. Na mjestu uboda dolazi do truljenja plodića.
Odrasli oblici najčešće su brončano-crvene do ljubičaste boje s metalnom nijansom. Na leđima često ima smeđe dlačice, a ukupno su dugački oko jednog centimetra. Sa strane, na antenama, imaju zadebljanja.
Štetu prave Iičinke i odrasli kukci. Ličinke buše mlade plodiće, odnosno, u njima prave hodnike, dok odrasli oblici grizu pupoljke i koru mladih grančica. Ako je napad jak, dolazi do sušenja pupoljaka, a često i opadanja.
Zaštita ne bi trebala predstavljati veliki problem, ali imajući u vidu da im je tijelo čvrsto, bez insekticida nema efikasne zaštite. Mumificirani plodovi bi se trebali skinuti sa stabala i pokupiti sa zemlje, kako bi se smanjio potencijal štetnika.
Primjena insekticida, a prije cvjetanja i bakrenih preparata, dovoljno je za suzbijanje svrdlaša. Zabrana insekticida iz grupe neonikotinoida smanjila je broj onih koji se mogu primijeniti u zaštiti voćnjaka od štetočina. O izboru insekticida i aktivne tvari proizvođači bi se trebali konzultirati sa stručnjacima za zaštitu bilja.
Tagovi
Autor
U četiri godine tisuću novih proizvođača: Evo tko drži hrvatsku proizvodnju oraha
Vrijeme je za folijarni tretman stabala dušičnim gnojivima
Kako do dobrog voćnjaka? Mlade voćke prvih šest godina zahtijevaju brigu poput djeteta
Ivan Šulog: Još na fakultetu odlučio sam raditi nešto što drugi neće moći lako kopirati
Snove djeda Petra iz Hvara unuk Davor Dubokovič ostvario na istarskom Crvenom vrhu
Kako izgledaju plantaže kave? Evo kako se proizvodi sirovina za naš omiljeni jutarnji napitak
U četiri godine tisuću novih proizvođača: Evo tko drži hrvatsku proizvodnju oraha
Jabuka: kraljica voća kroz povijest, mit i suvremenu proizvodnju
