Obitelj Ćorić i njihova Moostra: Od slavonskih polja do vrhunske rakije

U Đakovačkoj Satnici, odmah pored Đakova, obitelj Ćorić ispisuje novo poglavlje svoje poljoprivredne priče. Ono što je započelo kao nužnost i borba za opstanak nakon raspada velikih slavonskih poljoprivrednih kombinata danas se transformiralo u modernu priču o dva obiteljska OPG-a, u sklopu kojih djeluje i destilerija Moostra - brend koji polako, ali sigurno osvaja ljubitelje vrhunske domaće rakije.

Nositelj ove priče je Ivan Ćorić, mladi poljoprivrednik koji je 2016. godine preuzeo kormilo obiteljskog gospodarstva od svog oca. No povijest ovog OPG-a seže dublje u prošlost, a prekretnica je, kako kaže, bila 2000. godina.

"Otac je 1999. ostao bez posla kada se zatvorio PIK Đakovo. Od 2000. godine krenuo je sam u poljoprivredu, s jednim traktorom, pa drugim, i tako smo malo po malo ulagali“, prisjeća se početaka.

Dva OPG-a, jedna vizija

Poslovanje obitelji Ćorić danas je strateški podijeljeno na dvije jedinice. Ivan vodi OPG u Đakovu, koji se primarno bavi ratarstvom na više od 35 hektara zemlje, dok je OPG njegove majke, Slave Ćorić, osnovan 2004. i smješten u Đakovačkoj Satnici, gdje se nalazi srce njihove nove strasti - voćarstva i proizvodnje rakije.

Glavne ratarske aktivnosti uključuju ekološku proizvodnju pšenice, suncokreta, uljane repice i kukuruza. Iako trenutno svu ratarsku proizvodnju prodaju bez prerade, ističe da bi u budućnosti volio razviti projekte poput proizvodnje hladno prešanog ulja ili domaćeg brašna, ukoliko se osiguraju odgovarajuća sredstva iz fondova.

"Prije dvadesetak godina mama je, na ostavinskoj, dobila dva jutra zemlje. Ta parcela se nalazila na drugoj strani od naših ratarskih kultura, pa smo odlučili iskoristiti je za sadnju šljiva. Vremenom smo počeli s prodajom šljiva, a dio roda uvijek je ostajao za naše potrebe, uglavnom za pečenje rakije“, kazuje ovaj mladi poljoprivrednik.

Rakiju su u početku proizvodili isključivo za sebe i obitelj. Kako je vrijeme prolazilo, javila se želja da naprave korak dalje i otvore vlastitu destileriju. Prije četiri godine aplicirali su na fondove i uspjeli ostvariti podršku za njezino pokretanje.

Prije dvije godine obitelj je odlučila napraviti iskorak i registrirati destileriju pod imenom - Moostra. Ime nije odabrano slučajno, ono nosi toplu obiteljsku notu.

"Mustra je u familiji često bila kćer koja je, kad je prohodala prije tri-četiri godine, već bila prava mustra, i tako smo se odlučili nazvati destileriju", s osmijehom objašnjava Ivan porijeklo imena brenda.

Realizaciju same destilerije potpomogla su sredstva iz fondova, kroz mjeru 6.2.1 – Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima, što im je omogućilo izgradnju objekta od 110 kvadrata i nabavku suvremenog kazana od 150 litara.

Tri sorte šljiva

Danas na pet jutara zemlje uzgajaju isključivo šljive. U voćnjaku se nalaze tri sorte - Čačanka rodna, Čačanka ljepotica i Čačanka najbolja, dok za samu rakiju koriste kombinaciju rodne i ljepotice. Planovi za širenje već su u tijeku.

"Evo, sadnice su tu u dvorištu, planiramo posaditi još jedno jutro“, pokazuje nam.

Iako su na tržištu tek dvije godine, u preradi su već duže, jer proces stvaranja vrhunske rakije zahtijeva vrijeme i strpljenje. Ono što ih izdvaja od masovne proizvodnje je beskompromisna posvećenost kvaliteti. Prema njegovim riječima, proces je jednostavan, ali zahtijevan

"Pravimo rakiju od voća. Beremo kad su potpuno zrele. Posebna pozornost posvećujemo procesu duple destilacije kako bismo dobili što kvalitetniji proizvod“, objašnjava.

Prvom destilacijom dobiva se tzv. "meki destilat“ koji sadrži sav alkohol iz voća, ali i nepoželjne sastojke poput metilnog alkohola.

"Tek drugom destilacijom, prepekom, izvlačimo ono najbolje. Tijekom ove faze odvaja se i takozvani "treći tok“, lošiji dio destilata, koji potom ponovno destiliramo na modernom kazanu kako bismo dobili čisti alkohol bez neželjenih aroma. Time osiguravamo da se osjeti samo voće, a ne miris loše rakije" ističe.

Kroz godine kontinuirano su ulagali u modernizaciju proizvodnje i održavanje visokih standarda kvalitete proizvoda. Njihova predanost ekološki prihvatljivoj proizvodnji osigurava da proizvodi budu ne samo ukusni, već i zdravi za potrošače.

"U srcu naše proizvodnje leži strast prema očuvanju tradicionalnih vrijednosti i tehnika destilacije koje su se prenosile generacijama. Naše rakije rezultat su višegodišnjeg istraživanja i usavršavanja, kako bismo postigli savršenu ravnotežu okusa i kvalitete“, napominje Ivan.

Mala destilerija s velikim planovima

Nakon pečenja, rakija mora odležati barem godinu dana. Tu u priču ulazi slavonski hrast, ali ne bilo koji. Ovaj voćar preferira požeški ispred spačvanskog.

"Požeški hrast ima gušće godove, što znači manje isparavanje. Kod spačvanskog, zbog bržeg rasta, pore su veće i rakija brže hlapi. Što duže stoji, imamo veće gubitke“, detaljno opisuje Ivan tehnološke finese koje utječu na konačni proizvod.

Kao registrirana mala destilerija, Moostra ima ograničenje proizvodnje do 2.500 litara rakije, odnosno 1.000 litara čistog alkohola godišnje. Ove godine proizveli su oko 800 litara šljivovice i 100 litara vinovice-lozovače.

No ambicije tu ne staju.

"Razmišljamo o uvođenju likera - višnjevca, bazge, travarice i pelinkovca. Za te potrebe planiram koristiti čisti alkohol dobiven trećom destilacijom, kako bi baza bila neutralna i vrhunske čistoće“, priča nam.

Razmišljali su i o ginu, ali su odustali zbog zasićenosti tržišta. Još ambiciozniji plan uključuje njihovu osnovnu sirovinu, koju uzgajaju na drugom OPG-u – žitarice.

"Postoje želje i za nekakvim viskijima. U Hrvatskoj se ta scena počinje razvijati, a mi imamo sve – pšenicu, kukuruz, ali i mehanizaciju. To bi samo trebalo preraditi i staviti u slavonski hrast“, vizionarski najavljuje.

Ivan vrlo slikovito objašnjava kako vidi buduću proizvodnju viskija. S obzirom na to da imaju vlastitu pšenicu i kukuruz, ali i mehanizaciju, proces bi bio sličan kuhanju piva, ali bez dodavanja hmelja. Taj bi se "ječmeni ili žitni sok“ potom destilirao i stavljao u slavonski hrast, čime bi zaokružili ciklus od vlastitog polja do boce.

Put do kupaca

Ćorići svoju "Moostru“ grade putem specijaliziranih kanala. Njihovi se proizvodi mogu naći u kafićima i restoranima u Đakovu, u vinoteci, te u trgovinama u Karlovcu i Đurđevcu. Prodaja ide i preko društvenih mreža te platfore Zdrawoo, a u pripremi je i vlastiti web shop.

Iako su se susretali s brojnim izazovima u poljoprivredi, poput problema s naplatom u veleprodaji dok su prodavali sirovu šljivu, prelazak na preradu donio im je novu sigurnost i dodatnu vrijednost.

"Još uvijek smo novi i tražimo svoj smjer i tržište, ali kad kupci pohvale naše rakije i vrate nam se, jasno nam je da smo na pravom putu“, zaključuje Ivan.