Ne podcjenjujte kruškinu buhu: Ubrzo slijedi napad

Kruškina buha, Psylla pyri, najznačajniji je štetnik krušaka zbog koje su iskrčeni mnogi nasadi, Iako za sada nema napada, s toplijim danima odnosno dužim razdobljem sa stabilnim i visokim temperaturama, može doći do jakog napada štetnika.

Njene ličinke su već prisutne na mladim grančicama odnosno vršnim listovima. Najviše se tu i naseljavaju ličinke kojih ukupno ima u pet stadija, a što je najgore, svaki luči mednu rosu na koju se naseljava gljiva čađavica. Ova gljiva vektor je za fitoplazmu zbog koje propadaju stabla, a medna rosa privlači mrave.

Slaba ponuda insekticida

Već poslije precvjetavanja na stablu se mogu vidjeti prve ličinke, a kako obično ima dosta oborina u tom periodu, šteta je mala jer buha ne voli kišno vrijeme. Međutim, čim prevlada sunčano vrijeme i porastu temperature, dolazi do "eksplozije" ličinki i intenzivnog lučenja medne rose i sisanja sokova lista i peteljki zbog čega dolazi do opadanja plodova, a često, nakon nekoliko godina bez zaštite, i propadanja stabala.

Buha ima više generacija, a najteža borba protiv nje je tijekom vrelih ljetnih mjeseci. Što se više tretiraju stabla, njen nagon za preživljavanjem je veći. Zato je od velike važnosti da se preventivno djeluje, ne samo tijekom veljače kada imago leti iz šumskih kompleksa i polaže jaja na stabla, već i prije početka lučenja medne rose.

Dakle, upravo ovih dana, kada prestanu oborine i porastu temperature, treba obaviti tretmane protiv buhe.

Međutim, i to je teško jer su zabranjena dva preparata koja su je najbolje suzbijala, odnosno, kontrolirala. Riječ je o sredstvima Delegate i Movento. Ostalo je svega nekoliko insekticida, odnosno, aktivnih tvari, ali one ne mogu pružiti punu zaštitu, tako da će pred proizvođačima krušaka u budućnosti biti težak zadatak.

Štititi korisne insekte

O izboru sredstava i vremenu primjene voćari bi se trebali obavezno savjetovati sa zaštitarima, a ako se želi ekološka zaštita, posebno za male voćnjake postoje sredstva koja mogu kontrolirati populaciju buhe. Ovdje treba napomenuti da ne treba često prskati stabla, već do onog trenutka kada korisni insekti, svojom brojnošću, mogu kontrolirati populaciju buhe.

Najviše se misli na zlatooku i bubamaru koje se ne mogu oporaviti čestom primjenom insekticida zbog čega buha nema neprijatelja, osim insekticida, a stekla je otpornost na veliki broj aktivnih tvari.

Može se koristiti kaolinska glina koja je manje štetna za korisne kukce, zatim ocat za salatu, češnjak i crveni luk i čili paprike koje u sebi sadrže kapsaicin, vrlo koristan sastojak za suzbijanje buhe.

U prskalicu od 10 litara, dovoljno je ubaciti 100 mililitara octa i tri litre vode, u kojoj su nekoliko dana natapani čili paprika, crveni luk i češnjak. Trebalo bi obaviti dva do tri tretmana, najbolje u fazi kada su ličinke mlade odnosno svijetlo-zelene boje, prije lučenja rose. Postoje i sredstva na bazi željeza koja isušuju rosu, kao što je npr. Fesil, ali su skupa za većinu voćara. Starije ličinke nešto su otpornije, ali i njima smetaju navedena sredstva. Može pomoći i Neem ulje, litra u 100 litara vode jer otežava ishranu ličinki.

I da. Nije dobro pretjerano hraniti voćke nakon cvjetanja. Ne koristiti KAN jer što voćka više buja, napad i nagon za preživljavanjem buhe je jači.