Ne čekajte ni dana: Koliko gnojiva sada staviti oko stabala?

Jesenska gnojidba obvezan je korak u voćnjaku koji se ne smije preskočiti. Iako je berba završena ili još traje, vegetacija korijenovog sustava i dalje se odvija, a u tom se razdoblju zbiva ključan proces za urod iduće godine - diferencijacija cvjetnih pupova.

Taj proces počinje sredinom ljeta i traje do kraja vegetacije, odnosno do sredine studenoga. Voćka se u tom vremenu intenzivno priprema za sljedeću sezonu.

"Na kraju vegetacije, u studenom, na svakoj se grani i svakom stablu jasno vidi koliko će biti cvjetova, a samim time i plodova u idućoj godini“, ističe Dževad Lavić, stručni savjetnik za voćarstvo u Federalnom zavodu za poljoprivredu.

Voćari bi trebali znati da se cvjetni pupovi razlikuju od lisnih po tome što su "nešto deblji i bucmasti“ te će donijeti plod u sljedećoj godini, dok su lisni pupoljci "manji i šiljasti“ i iz njih će ponovno izrasti list.

Zašto je važna jesenska gnojidba?

Kako bi se formiralo što više cvjetnih pupova, jesenska gnojidba je obvezna mjera. Njome se voćki nadoknađuje ono što je potrošila tijekom berbe i osigurava stabilan prinos u sljedećoj godini. Ako se biljka ne regenerira i ne dobije povratnu prehranu, iduće će sezone "uzeti godišnji odmor" - doći će do alternativnog plodonošenja i slabijeg uroda.

Zašto kruške i jabuke listaju tijekom ljeta?

"Naši proizvođači često griješe. Kada završe berbu, usmjere se na prodaju plodova i ostvarivanje zarade, dok voćnjak ostaje zapušten. Gnojidbu odgađaju do neposredno prije zime, kada je već prekasno jer je biljka završila s diferencijacijom pupova. U tom slučaju ne možemo očekivati urod u sljedećoj godini“, upozorava stručnjak.

Koje formulacije koristiti

Za jesen se koriste NPK formulacije s manjim udjelom dušika i većim udjelom fosfora i kalija - na primjer 10:20:30 ili 8:16:24. Fosfor i kalij ključni su za razvoj cvjetnih pupova, korijenovog sustava i jačanje stabla, dok previše dušika u ovom razdoblju može potaknuti kasni rast i povećati rizik od oštećenja od mraza.

"Prosječan prinos u našem voćnjaku iznosi 12-14 kilograma po stablu. To znači da se po stablu vraća oko 300 do 350 grama NPK gnojiva. Kod starijih stabala, koja ulaze u završne faze svog životnog ciklusa, tu količinu možemo povećati ili je podijeliti u nekoliko manjih doza kako bismo produžili životni vijek stabala i održali njihovu plodnost“, kaže ova bh stručnjak.

Gnojivo se raspoređuje u obliku prstena oko stabla, a nakon toga obavezno ga je ugraditi u tlo - frezanjem ili okopavanjem. Na taj način hranjive tvari dolaze bliže korijenu, smanjuju se gubici isparavanjem i povećava se njihova iskoristivost.

"Proizvođači često griješe tako da samo posipaju gnojivo i ostave ga. Kiša ga otapa mjesecima, pa gubici budu veliki, a biljka ne dobije pravi učinak. Ugradnjom u tlo odmah nakon primjene povećavamo dostupnost hranjivih tvari i smanjujemo troškove“, naglašava Lavić.

Kada početi

Optimalno vrijeme za jesensku gnojidbu je odmah nakon berbe, osobito za stabla koja su se već regenerirala. Tada je najvažnije nadoknaditi hranjive tvari koje je biljka potrošila. Nema potrebe čekati da lišće opadne - upravo sada, dok se pupovi još diferenciraju, biljka najviše koristi hranjive tvari.

NPK se također primjenjuje na početku vegetacije. U fazi cvjetanja i formiranja plodova biljci je potrebna dodatna prihrana dušikom, jer ga tada koristi u najvećim količinama i brzo djeluje.

"Dušik je poput infuzije za biljku - brzo djeluje i daje joj snagu u najkritičnijem trenutku, kada formira plodove. No u jesen s njim treba biti oprezan, jer ga biljka ne može iskoristiti, a može izazvati neželjene posljedice“, objašnjava stručnjak za voćarstvo.

Cilj ovog pristupa je osigurati redovite i kvalitetne prinose svake godine, bez velikih oscilacija. "Bolje je imati 12 kilograma prve klase nego 20 kilograma treće klase. Redovita i pravilna prihrana stabala donosi stabilnost, kvalitetu i bolju zaradu proizvođaču“, zaključuje Lavić.