Pretraga tekstova
Uskoro se međutim, mogu očekivati i prve domaće jagode koje su ove godine, zbog duže zime i hladnijeg vremena, nešto kasnije krenule u vegetaciju
S prvim danim svibnja, na tržištu su se pojavile i prve jagode, doduše još uvijek ne one domaće već iz uvoza, uglavnom iz Španjolske i Grčke, u kojima klimatske prilike dopuštaju raniju berbu. Uskoro se međutim, mogu očekivati i prve domaće jagode koje su ove godine, zbog duže zime i hladnijeg vremena, nešto kasnije krenule u vegetaciju.
"Jagode su na svu sreći ove godine pretrpjele samo jednu štetu i riječ je o nešto lošijem vremenu kojemu su u rano proljeće bile izložene. Nešto su kasnije krenule sa vegatecijom te se očekuje i nešto kasnije berba", navodi Željko Maršić, predsjednik Skupštine Zadruge voćara i povrtlara Panonicus iz Nuštra koja okuplja 11 proizvođača jagoda s područja Vukovarsko-sriejmske županije koji godišnje na ukupno 5 hektara proizvedu 100 tona ovog ukusnog voća.
Maršić navodi kako su se proizvođači jagoda pobojali malo previsokih temperatura kojima je prošloga tjedna bila izložena Slavonija, jer kako navodi, jagode su ipak proljetno voće i čim temperatura prijeđe za njih idealnih 25 stupnjeva, može doći do šteta na biljci, a samim time i plodu. U Panonicusu očekuju kako će ovoga proljeća ostvariti prinos između 17 i 20 tona po hektaru, a kada je riječ o cijeni po kojoj će se jagode naći na tržištu, procjenjuju, kako ona ne bi trebala biti previsoka.
"Prva jagoda je uvijek za kupca preskupa. Naši proizvođači ostvaruju prosječno između 13,6 i 14,2 kuna po kilogramu i to oni koji jagode uzgajaju u tunelima. Kod onih koji tunele nemaju, prosječna cijena jagoda je od 12 do 13 kuna po kilogramu. To je ono što mi proizvođači ostvarimo. Na to još idu davanja koja uzmu drugi sudionici na putu koji jagode prijeđu od nas proizvođača do krajnjih kupaca, i cijena je takva kakva je", navodi Maršić.
Podsjeća kako je jedanaest vukovarsko-srijemskih proizvođača jagoda s područja Vinkovaca, Nuštra i Cerića okupljenih u Zadrugu voćara i povrtlara Panonicus, zimus započelo s postupkom certifikacije proizvodnje jagoda s ciljem dobivanja prvih poljoprivrednih proizvođača s certifikacijom proizvoda prema GLOBAL GAP standardu.
"Ovim certifikatom želimo doći do standardizacije našeg proizvoda, osigurati sljedivost proizvoda, otvoriti mogućnosti unapređenja tehnološkog procesa i povećati konkurentnost na tržištu", napominje Željko Maršić dodajući kako je certifikat GLOBAL GAP prepoznat na tržištu Europske unije (EU), kojem bi se Hrvatska trebala pridružiti s 1. srpnjem, te otvara mogućnost plasmana jagoda na to tržište. Također ističe kako su vukovarsko-srijemski proizvođači jagoda u potpunosti spremni za trenutak kada je Hrvatska postati punopravnom članicom EU, a njihove jagode dobiti priliku da se nađu na stolovima i građana EU.
Autor: Alen Kuns
Tagovi
Jagode Proizvodnja Uvoz Mini tuneli Prinos Zadruga Panonicus Voće Tržište
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 1 tjedan
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx