Mraz obrao voće i povrće - u strahu i pčelari!

"To je bilo strašno. Sav izniknuo krumpir u Belici i okolici je jednostavno spržen. Čak je stradao i dio biljke u zemlji. Bilo je i ranije situacija da nam je kasni mraz oštetio krumpir, ali nikada nije to bilo kao jučer. Na dva centimetra od zemlje izmjereno je -7 celzijevih stupnjeva, što je za osjetljive i nježne stabljike krumpira bilo pogubno", žalostan je Dragutin Taradi, predsjednik Udruge proizvođača krumpira iz Belice.

Kaže da se u tom kraju, poznatom po najvećoj proizvodnji krumpira u Hrvatskoj, sadi oko 3.500 hektara te kulture i da je stradalo svih 60% površina na kojima je krumpir do sada niknuo.

Jučerašnji mraz koban za poljoprivredne proizvođače

"Štete će biti, ali za razliku od nekih drugih poljoprivrednih kultura, primjerice voća i vinove loze, nadamo se da će se krumpir regenirati i da će dati rod, ali manji nego u normalnim uvjetima proizvodnje. Krumpir ćemo morati tretirati nekim sredstvima na bazi aminokiselina da se brže oporavi, ali to ne možemo činiti sada jer nema lisne mase, morat ćemo pričekati", kaže Taradi.

I Mato Šmit, najveći proizvođač krumpira u Brodsko-posavskoj županiji, kaže da je jaki mraz jednostavno spalio sav list na jednoj trećini od dvadesetak hektara pod krumpirom, a uništio mu je i dio površina pod kukuruzom pa će morati presijati 10 hektara usjeva koji je bio u fazi razvoja s oko četiri listića.

Umjesto rekordnog urod šljiva neće biti ni za pekmez

"Tako sam bio veseo i sretan, ove godine uložio sam puno rada i truda u uređenje svog ekološkog voćnjaka površine 4,5 hektara koji je odlično izgledao, a onda je naletio ovaj mraz koji mi je nanio veliku štetu", razočaran je i utučen Ivan Rešković iz Velike Gorice koji u rodnim Goricama kod Nove Gradiške ima voćnjak.

Kaže da su šljive ove godine odlično cvjetale, zametnulo se puno plodova, očekivao je rekordan urod tog voća, ali već jučer se vidjelo da na njima neće biti berbe.

"Prema stanju koje sam vidio u šljiviku, mislim da nećemo imati šljiva ni za pekmez. Strahujem da će velika šteta biti i na trešnjama, kruškama, višnjama".

Zanimljivo je da se Rešković dan ranije pripremio za dimljenje voćnjaka na desetak mjesta, ali se, kaže, pouzdao u vremensku prognozu da će temperatura biti do minus 2 pa je mislio da neće biti većih posljedica i štete.

"Nažalost, ujutro u šest sati termometar u mom voćnjaku pokazivao je - 6,5 celzijevih stupnjeva, što je dotuklo mlade plodove. Muka mi je sada zbog toga proći kroz voćnjak. Pretpostavljam da od mog truda i muke neće ove godine biti velike koristi, dapače, da ću pretrpjeti veliku štetu. Vjerojatno ću ubuduće osiguravati svoj voćnjak", kaže Rešković.

Na Radarskom centru Gorice -5,3 celzijeva stupnja

Na Radarskom centru Gorice Državnog Hidrometerorološkog zavoda, koji je na nešto višoj lokaciji od Reškovićeva voćnjaka kažu da su jučer u ujutro na pet centimetara iznad zemlje izmjerili -5,3 celzijeva stupnja, a na visini od dva metra -2 stupnja.

"Nažalost, temperatura se spustila ispod nule već nešto poslije 1 sat i takvo hladno razdoblje potrajalo je do jutra", rekao nam je Duško Resanović, djelatnik Radarskog centra koji je, kaže, i sam pretrpio štetu u svom vinogradu.

Poznati voćar Dražen Ružić iz Klokočevika, u istočnom dijelu Brodsko-posavske županije, kaže da je u svom voćnjaku izmjerio -2,9 stupnjeva i da bi moglo biti posljedica na jabukama.

"Smrznuo se i naš voćnjak, premda imamo sustav za zaštitu kišenjem, zato što su službene metereološke stanice dale krive podatke o temperaturama pa nisam uključio sustav. Ne trebamo ići prema mjerodavnima sa zahtjevima za pomoć i milostinju. Trebamo se okupiti radi zavođenja reda u državi, odnosno u poljoprivredi - od naplate potraživanja pa nadalje do mnogobrojnih neriješenih problema", kaže Tomislav Krpina čija obitelji ima nasad od 11 hektara, najviše jabuka u Velikoj Gorici i Moslavini.

Nije pomoglo ni dimljenje voćnjaka

"Iako sam probdio cijelu noć u voćnjaku, palio kante sa piljevinom nisam uspio spasiti mnogo! Pogodio nas je strašan mraz i uništio većinu voća, jedino se za sada dobro drže stara sorta kruške tepka i neke jabuke koje su tek počele cvjetati", kaže Đorđe Dokmanović iz Moravica u Gorskom Kotaru.

Budući da su meteorolozi najavili mogućnost jačeg mraza za to područje, Dokmanović se dobro pripremio za zaštitu svojih voćnjaka sa ukupno dvjestotinjak voćaka. Pokušao je dobar rod zametnutih plodova spasiti dimljenjem sa 12 kanti u kojima je zapalio piljevinu. Nažalost ni to nije pomoglo.

"Po mojoj procjeni već jučer je pocrnilo oko 80% plodova krušaka, još se nešto drži onih koji su na višim granama, ali pitanje je do kada će oni izdržati. Jabuke u cvijetu potpuno su požutjele. Mraz je i trešnje uhvatio u cvjetanju, jer smo mi na nadmorskoj visini od 650 metara, pa vegetacija nešto kasnije kreće nego u ravničarskim dijelovima", kaže Dokmanović, koji u svoje voćnjake također ulaže puno rada, truda i pozornosti.

U dva sata ujutro na zemlji je izmjerio -7 celzijevih stupnjeva, a na visini od metar i pol -5. Ujutro je bilo nešto toplije jer se naoblačilo, pa je oko 6 sati ujutro bilo - 3. "Bio je to nekakav kasni ekstremni mraz kakav do sada nisam vidio", tvrdi Dokmanović, dodajući da se za sada najbolje drže aronije koje su, izgleda, najotpornije na niske temperature.

Mraz poharao i vinograde

Agronom Nikola Grozaj iz tvrtke Cipro kaže da je mraz zahvatio cijelo Hrvatsko zagorje i nanio ogromnu štetu tamošnjim vinogradarima, ali i ostalim poljoprivrednicima.

"Imamo obiteljski vinograd površine oko 1,5 hektara s oko 6.500 trsova. Kod nas se u šest sati temperatura spustila na čak -6 celzijevih stupnjeva. Sada kad prođemo kroz voinograd najbolje je sjesti i plakati. Mladice su skroz pocrnile i za ovu godinu gubimo cijeli rod, a vjerojatno će biti i neizravnih šteta od mraza koje će se odraziti i sljedeće godine. Iz spavajućih pupova vjerojatno će uskoro potjerati nove mladice, znači u zaštitu i druge agrotehničke mjere morat ćemo i dalje ulagati, ali bez očekivanog roda. Vinograd trebamo tretirati biostimulatorima rasta, ali za sada nema veće koristi od toga dok se ne pojavi nova lisna masa", kaže Grozaj. Dodaje da je razgovarao i sa kolegom vinogradarom iz Imotskog koji je također na vinogradu već pretrpio štetu.

"Morat ćemo ove godine kupovati grožđe za vino, naravno ako ga bude u ponudi, ako vinova loza nije ovako stradala i u ostalim dijelovima Hrvatske".

Izgubio glavninu proizvodnje jagoda

Pravu katastrofu doživio je Bojan Jambrešić koji u Ličkom Lešću ima nasad od 13.000 grmića jagoda na površini oko 3 tisuće četvornih metara hektara na otvorenom prostoru.

"Jagode imamo na crnoj i bijeloj foliji, već cvjetaju dvadesetak dana, mnogo se plodova zametnulo, bile su pred zriobom, ali ih je uništio jaki mraz. Po mojoj procjeni šteta će biti i do devedest posto. Šteta će za mene biti gromna jer gubim praktično skoro cijelu proizvodnju. Računao sam na urod oko 4 tone, imao sam najavljeno dosta grupa kupaca koje naše ekološke jagopde kupuju po cijeni od trideset kuna, imam i dosta kupaca u sklopu organiziranih grupa solidarne razmjene (GSR)", kaže Jambrešić koji u proizvodnji i prodaji jagoda ostvaruje glavni izvor prihoda.

Bojan je pomalo u šoku, nadao se dobroj sezoni, a mraz mu je za samo nekoliko sati uništio sve ovogodišnje nade i prije vremena obrao glavninu uroda i planiranog prihoda. "Ima na jagodama još nešto cvjeta, a ja sada jednostavno ne znam što uraditi - da ih ostavim i vidim hoće li donijeti barem nekakav mali urod ili da ih šišam i pripremam za sljedeću godinu", u dvojbi je Jambrešić koji se proizvodnjom jagoda na manjoj površini počeo baviti još 2009. godine u Zagorju, a onda postupno i mukotrpno širio proizvodnju nastojeći proizvesti zdrave jagode kojima je zbog visoke kvalitete i stvorio krug kupaca s povjerenjem.

Strahuju i pčelari zbog cvijeta bagrema

Prema informacijama koje stižu s terena jaki mraz načinio je veću štetu poljoprivrednicima i u drugim dijelovima Hrvatske. Mnogi vrtlari već danas presijavaju mahune, grah, tikvice. Zanimljivo je da je u nekim dijelovima Hrvatske stradao i bagrem.

Branko Vidović, pčelar s oko 100 pčelinjih zajednica i dopredsjednik Pčelarske udruge Bagrem iz Pitomače kaže da je jučer dobio dosta informacija od kolega pčelara koji strahuju da bi moglo biti većih problema s izmrzavanjem bagrema.

"Šteta će sigurno biti, ali u kojim razmjerima to je teško reći. Bagrem je kod nas na početku cvatnje, on je naša glavna pčelinja paša, i ako jače strada zbog mraza i mi pčelari mogli bi imati štete zbog manjeg unosa meda. Više ćemo znati tek za nekoliko dana kada vidimo je li mraz ozbiljnije oštetio bagrem", kaže Vidović.

I Dalibor Vidaković, pčelar iz Valpova i koordinator pašnih povjerenika Osječko-baranjske županije kaže da je na mladom bagremiku u blizini njegova pčelinjaka stradao list, ali se još ne može procjeniti hoće li mraz ozbiljnije ugroziti cvatnju i proizvodnju meda. Kaže da je u kontaktu sa pčelarima iz Bosne i Hercegovine gdje je bagrem počeo ranije cvjetati i da je u mnogim krajevima jučerašnji mraz uništio glavnu pašu.

O ukupnim razmjerima štete od kasnog mraza u Hrvatskoj znat će se kada se obave procjene, a ostaje i da se vidi hoće li na nekim područjima biti proglešano stanje elementarne nepogode. Poljoprivrednici s kojima smo razgovarali kažu ako se i proglase nepogode, ne vjeruju da će biti nekakve pomoći.