Pretraga tekstova
Pokušavamo odgovoriti na pitanje što tehnologija i tehnika nude čovjeku danas
Ovim prikazom neće se maslinarstvo, u kakvom je stanju danas u nas izliječiti ali se može bar ublažiti bol. Svrha uzgoja masline je plod, pa stoga želimo maslinu koja rodi mnogo i redovito. U tom procesu ostvarenja želja sudjeluju tri faktora: maslina, priroda i čovjek. Što je njihovo djelovanje skladnije, to je veći i kvalitetniji urod.
Na rodnost masline utječu: sorta, starost, odnos krošnja-korijen i odnos drvo-list.
Sorta je nositelj određenih obilježja i svojstava, među njima - rodnost, količina roda, stalnost rađanja, veličina ploda, vrijeme dozrijevanja i držanja ploda na stablu, sadržaj ulja u plodu i dr.
U prošlosti nismo imali prigodu birati sorte, kao što to nisu mogle učiniti ni veće maslinarske zemlje. Sorte smo naprosto naslijedili od prirode i naših predaka. Danas je stanje drukčije, možemo birati sorte koje želimo, bilo domaće ili strane. Prvi je korak maslinaru izabrati sortu koja će mu davati najveću korist. Ako traži ulje izabrat će dobru uljaricu, rodniju od manje rodne, onu krupnijeg roda od sitnijeg, otporniju na nedaće i bolesti od one manje otporne. U novije vrijeme mnogi su podigli nasade ili obnovili stare maslinike sortama koje su dobili ili kupili, a da nikada nisu čuli za njih. Radi se o stranima koje se u mnogome razlikuju od domaćih. Te naše domaće sorte «kovane» su stoljećima , čak i tisućljećima pod našim nebom i podnebljem, pouzdane i dokazane i u dobru i u zlu. Ne čini stoga dobro onaj koji ih olako odbacuje, a prihvaća strane. Isto tako čini zlo onaj koji zagovara i širi strane sorte za koje je i do sadašnja praksa pokazala da su promašaj.
Starost i rodnost usko su povezane. Rađanje je svojstvo živih bića , ali vremenski ograničeno. I starija maslina će roditi ali to više nije ekonomska nego biološka kategorija. Kada dođe takvo stanje maslinu je nužno pomladiti.
Od prirodnih čimbenika narodnost masline utječu tlo i položaj, sunce, vjetar, temperatura i voda. Na pojavu i način tih čimbenika čovjek ne može utjecati, on je samo pasivni promatrač i aktivni vatrogasac koji s više ili manje uspjeha uklanja ili ublažava utjecaj pojedinog čimbenika.
Na vjetar otpornih (sorta CIPRESSINO), kod nas se pokazala veoma dobro.
Najveći problem našeg maslinarstva je voda. Gdje nije moguće dovesti vodu do maslinika potrebno je odmjerena potrošnja od stabla i čuva nje vode u tlu. Takvim uvjetima treba podesiti veličinu krošnje kako bi se smanjila potreba vode.
Treći sudionik je čovjek, ujedno i najvažniji, jedini svjestan pa zato i odgovoran. Sve što radi, radi sebi. Taj rad nije uvijek dobar, pa ni nagrada i dobit nije primjerena. Često se dešava da zbog svojih propusta čovjek okrivljuje maslinu i prirodu. Djelovanje čovjeka u uzgoju masline obuhvaća sve radnje od sadnje do berbe. Ono može biti manje ili više napredno i učinkovito. Praktičan maslinar primjenjuje onakav način kojim postiže najbolji rezultat s manje rada i sredstava.
Da bi mogao doista primijeniti najbolji način bitno je maksimalno koristiti savjete struke i primjenjivati najsuvremenije agro-tehničke mjere. Napustiti tradiciju i zastarjeli način tretiranja masline i odbaciti sve ono što je praksa pokazalo da je štetno i ne polučuje prave rezultate. Često puta je to veoma teško ali to je jedini put da Hrvatski maslinari stanu ravnopravno uz rame poznatih maslinarskih zemalja.
Prema izlaganju hrvatskog maslinarstva dip. Ing. Dobroslava Elezovića.
Autor: Tomislav Drezga
Tagovi
Maslinarstvo Uzgoj maslina Urod
Autor
Više [+]
Dugogodišnji suradnik brojnih časopisa kao što su: Nova Zemlja, Zadrugar, glasilo Zadružnog Saveza Dalmacije, Glas slavonije - Agro Glas, Gospodarski list, Nova zadruga. Novinarstvom se bavi od 1989. godine.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/