Mandarine - svijetla točka izvoza

Premda Hrvatska ima izuzetno dobre klimatske i hidrološke potencijale za proizvodnju voća i povrća, posebno u Dalmaciji i dalmatinskom zaleđu te u zaštićenim područjima, ipak ne uspijevamo zasaditi dovoljne količine i za vanjsko tržište.

Nedostatna proizvodnja za potrebe hrvatskog tržišta posljedica je usitnjenih površina, neuređene infrastrukture za proizvodnju, manjka sustava za grijanje i navodnjavanje kao i sustava za zaštitu od tuče i od mraza te nedostatnih skladišnih kapaciteta. Neorganiziranost proizvođača, visoke ulazne cijene goriva, sjemena, gnojiva i sredstava za zaštitu bilja te male količine certificirane proizvodnje doveli su do slabe konkurentnosti na tržištu.

Do povećanja konkurentnosti može doći samo koncentriranjem proizvoda na jednom mjestu i povećanjem prinosa, za što bi trebalo iskoristiti EU fondove za tehnološko osuvremenjivanje proizvodnje.

Tablica. Domaće tržište voćem i povrćem obilježeno je negativnom vanjsko-trgovinskom bilancom i ovisnosti o uvozu.

Uvozimo sve osim mandarina

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, prošle je godine ukupno uvezeno voća i povrća u vrijednosti od 258 milijuna dolara. Povrća je uvezeno za 94 milijuna, a voća za 164 milijuna dolara. U strukturi uvoza povrća dominantnu ulogu ima uvoz krumpira čija količina varira u odnosu na proizvodnju u velikom rasponu, od 15 tisuća do 23 tisuće tona, rajčica (10.000 tona) i crveni luk (14.600 tona). Povrće se uvozi najviše iz Nizozemske, Španjolske i Italije.

U uvozu voća prevladavaju vrste koje se ne proizvode u Hrvatskoj, poput banana i agruma (naranča, limun, grejp) te jabuke i kruške kao vrste čija proizvodnja u Hrvatskoj pokriva otprilike dvije trećine potreba tržišta.

Veliki trgovački lanci najavljuju da će poticati proizvodnju domaćeg voća i povrća. Činjenica je da Hrvatska ne može proizvesti dovoljne količine povrća, što ostavlja velike mogućnosti za uvoz. Nažalost, radi se većinom o nekvalitetnim i jeftinim proizvodima koji se potom plasiraju na hrvatsko tržište.

U izvozu voća prednjači mandarina čija proizvodnja, kao i izvoz, raste iz godine u godinu. Proizvodnja premašuje potrebe hrvatskog tržišta, a ostali dio, oko dvije trećine, završava u izvozu, najviše u Rusiji, Velikoj Britaniji, Austriji i Njemačkoj. U 2012 godini izvezeno je voća u vrijednosti 32,5 milijuna dolara, dok je povrća ukupno izvezeno za 12 milijuna dolara.

Sadašnje stanje u voćarskom sektoru Republike Hrvatske potrebno je promatrati u kontekstu događanja proteklih dvadesetak godina. Proces prilagodbe i liberalizacije tržišta poljoprivrednim proizvodima posljedica je ulaska Hrvatske u međunarodne asocijacije poput Svjetske trgovinske organizacije, Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini te nedavnog ulaska u Europsku uniju čime Hrvatska postaje sastavni dio jedinstvenog globalnog tržišta.

Nedostatak educiranosti proizvođača predstavlja slabu točku u procesu proizvodnje i plasmana proizvoda. Kao rezultat sustava potpore sektoru voća u posljednjih desetak godina očiti su značajni pomaci kako u podizanju novih nasada, tako i u proizvodnji. Operativnim programom podizanja trajnih nasada podignuto je ukupno 22.500 hektara trajnih nasada, od toga 11.000 hektara voćnjaka, 6500 hektara vinograda i 5000 hektara maslinika. Nadajmo se da će nam to biti dovoljno.

Foto: RGBStock.com