Ljetna rezidba borovnica: Očistite donje grane i unutrašnjost krošnje

Ljetna rezidba svakog voća, pa i borovnica, predstavlja mjeru za veći rod u narednoj vegetacijskoj sezoni. Iako se zimska završava u svibnju, pa možemo reći da je to proljetna rezidba, ova se voćka mora rezati i nakon berbe, odnosno, u ljetnom periodu, jer se tako biljka oslobađa viška rodnih grana iz tek završene sezone.

Neophodna je svijetla i prozračna krošnja

Bit je donje dijelove grma očisti od izrođenih rodnih grana i onih koje su nikle tijekom proljeća, a slabo su razvijene, tj. nisu perspektivne za zamjenu starih. Sve stare rodne koje zagušuju unutrašnjost uklanjaju se krate do osnove, a tanje i kraće rodne grančice koje su dale rod, se uklanjaju do prve mlade rodne koja bi trebala biti duža od 10 centimetara.

Grane koje imaju dobar kut od 30 – 45 stupnjeva i ne idu u unutrašnjost krošnje, ostavljaju se kao zamjena, odnosno, rod u narednim sezonama. Kao i kod proljetne, unutrašnjost krošnje mora biti svijetla s tim što se jednogodišnje, koje rastu vertikalno u vrhovima krošnje, ostavljaju za rezidbu u proljeće naredne godine. Uklanjaju se samo one koje rastu u unutrašnjost grma. Sve duže jednogodišnje, koje rastu u unutrašnjosti redova, odnosno, mogu smetati mehanizaciji prilikom prskanja, također treba orezati.

Pazite na rezove

Sve manje grančice koje su plodonosile režu se do osnove. Rez mora biti gladak i uz deblju granu. Ne smiju se ostaviti batrljci jer će se početi sušiti, isto kao i mlade rodne grančice.

Borovnica najbolje rađa na tankim rodnim grančicama dužine od minimalno 10 centimetara, na takvima su najbolji i najkrupniji plodovi. Slično šljivama, kruškama, jabukama, grančice će se početi sušiti od vrha ka osnovi. Ako se ne uklone, sušenje će zahvatiti i deblje grane, a na kraju i cijelo stablo.

Važna je i prihrana

Osim rezidbe, važnu mjeru za povećanje prinosa u narednim godinama kod mladih nasada i održavanje visokih prinosa kod starih, predstavlja ishrana. Uvijek imajte na umu da je voćka, nakon berbe, iscrpljena i trebaju joj minerali, vitamini i ostale hranjive tvari.

Prihrana se vrši poslije ljetne rezidbe s tekućim hranjivima koja u sebi imaju najviše fosfora, kalija, bora, cinka i ostalih elemenata. Biljka će ih brzo usvojiti, bilo da se hrani kroz sustav za navodnjavanje ili folijarno, jer je borovnica biljka s plitkim korijenovim sistemom, do 40 cm, što joj omogućava brzo usvajanje i transport biogenih elemenata u rodne pupoljke.

Gledajte i da počupate korove oko grmova jer predstavljaju konkurenciju korijenu borovnica. Najviše obratite pažnju na slak i piriku.