Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Čosić iz Branjinog Vrha doprinosi očuvanju najvažnije gospodarske djelatnosti Slavonije i Baranje baveći se uzgojem lješnjaka na 2,5 ha.
Danas, u vremenu kada je pomalo zaboravljen poljoprivredni planetarni značaj, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Čosić iz Branjinog Vrha doprinosi očuvanju najvažnije gospodarske djelatnosti Slavonije i Baranje baveći se uzgojem lješnjaka na 2,5 ha.
Uzimajući u obzir da je tradicija jedne društvene sredine dio njezina identiteta, marna je šezdesetogodišnjakinja, Marija Čosić uz pomoć supruga Adama u proizvodnju zakoračila s 1.000 stabala čiji je broj nakon jednog desetljeća zahvaljujući dobroj poljoprivrednoj praksi porastao na 1.400. Uzimajući u obzir da tradicija nastaje djelovanjem ljudi koji doprinose određenom kraju, ova se gospodarstvenica može pohvaliti s godišnjom proizvodnjom lješnjaka čija težina oscilira od 4-5 tona, a koja se, u ovim teškim vremenima hrvatske poljoprivrede, smatra pravim darom.
"Zašto baš lješnjak? Uvijek nas je privlačio, a i ostali smo bez posla. Morali smo se sami pobrinuti za sebe. Imali smo skladište za lješnjake i odlučili smo pokrenuti proizvodnju. Ono malo novca što smo imali, uložili smo u dvogodišnje sadnice. S prvim smo se plodovima susreli nakon četiri godine, a zahvaljujući poticajima imali smo dovoljno da pokrijemo troškove rada, zaštite i gnoja", pričala je Marija tonom koji obećava.
Uzimajući u obzir da su Istarski dugi i Rimski okrugli najpopularnije sorte lješnjaka u Hrvatskoj, i ovi su se poljoprivrednici odlučili upravo na uzgoj ovih sorti čije su sadnice nabavili u rasadniku Kraš.
"Premda ne koristimo navodnjavanje, nismo imali problema s sušenjem sadnica. Možda je Bog tako htio", dodaje Marija.
I lješnjak poput čovjeka ima svoje korijenje iz kojih izrasta, stasa i razvija se, a budući da ga Čosići, iz godine u godinu gnoje stajskim gnojem s vlastitog gospodarstva, nemaju problema s prinosima zbog čega su zahvalni i na što su ponosni. A, prema riječima ovih hrabrih gospodarstvenika, nemaju problema ni s bolestima i štetnicima te se dobra poljoprivredna praksa iz godine u godinu sve više produbljuje. Jedini im je problem, tvrde oni, zadala ovogodišnja magla koja im je uništila jedan dio nasada.
Poslije desete godine stablo daje prave darove te se prinosi po istom kreću oko 4-5 kg što osobito veseli marljive gospodarstvenike, Adama i Mariju Čosić koji zahvaljujući prihvatljivoj cijeni po kilogramu (u iznosu 60 kn) nemaju problema s prodajom.
"Do Božića sve uspijemo prodati, s ushićenjem dobacuje Adam čije se lješnjake može naći na tržnici, auto - pijaci, kućnom pragu, sajmovima i manifestacijama.
Poljoprivrednici, proizvođači, marni gospodarstvenici i naravno, svima dragi potrošači, sretni smo što imamo stalne kupce koji se učestalo vraćaju po naša blaga. U budućnosti ćemo se možda okušati u inovacijama pri kojima ćemo prešati lješnjake kako bi dobili ulje", priča Marija.
Foto: bigstockphoto.com, talitha
Tagovi
Autorica
U četiri godine tisuću novih proizvođača: Evo tko drži hrvatsku proizvodnju oraha
Vrijeme je za folijarni tretman stabala dušičnim gnojivima
Kako do dobrog voćnjaka? Mlade voćke prvih šest godina zahtijevaju brigu poput djeteta
Ivan Šulog: Još na fakultetu odlučio sam raditi nešto što drugi neće moći lako kopirati
Snove djeda Petra iz Hvara unuk Davor Dubokovič ostvario na istarskom Crvenom vrhu
Kako izgledaju plantaže kave? Evo kako se proizvodi sirovina za naš omiljeni jutarnji napitak
U četiri godine tisuću novih proizvođača: Evo tko drži hrvatsku proizvodnju oraha
Jabuka: kraljica voća kroz povijest, mit i suvremenu proizvodnju
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Hvala na datoj mogućnosti da kažem dio tužne istine , da Ministarstvo poljoprivrede od 2001 u ime Vlade predlaže zastupnicima takozvanog Hrvatskog Više [+]
