Iako je riječ o prirodnom procesu, on ima značajan utjecaj na ukupan rod i ekonomsku isplativost voćarske proizvodnje.
Lipanjsko opadanje plodova je prirodan fiziološki proces kod većine voćnih vrsta, pri kojem tijekom ovog mjeseca dolazi do odbacivanja dijela zametnutih plodova.
Iako često zabrinjava voćare, stručni savjetnik Dragan Bejtović iz PSSRS, navodi kako ovaj proces ima i svoju biološku funkciju - voćka se "sama" oslobađa viška plodova koje ne bi mogla pravilno ishraniti i razviti do pune zrelosti.
Prirodna selekcija (fiziološki), može biti jedan od uzroka jer voćke imaju ograničenu sposobnost ishrane i razvoja svih zametnutih plodova.
"Kada zametne više plodova nego što može izdržati, prirodno odbacuje višak, prvenstveno one slabije oplođene ili lošije smještene", pojašnjava savjetodavac.
Nedovoljna oplodnja također može biti uzrok ove pojave. Slaba aktivnost oprašivača, nepovoljni vremenski uvjeti u vrijeme cvjetanja (hladnoća, kiša, vjetar) i manjak kompatibilnih sorti za unakrsno oprašivanje mogu dovesti do nepotpunog oplođenja i kasnijeg opadanja plodića.
Bejatović navodi još nekoliko najčešćih uzroka:
Iako je riječ o prirodnom procesu, on ima značajan utjecaj na ukupan rod i ekonomsku isplativost voćarske proizvodnje. U optimalnim uvjetima, doprinosi prirodnom prorjeđivanju, čime voćka usmjerava svoje resurse na manji broj plodova, ali bolje kvalitete.
"Međutim, kada opadanje postane prekomjerno, može dovesti do ozbiljnih gubitaka u prinosu, posebno u godinama s nepovoljnim vremenskim uvjetima ili lošom ishranom biljaka", podsjeća ovaj stručnjak. Tako, navodi da je kod jabuke i kruške lipanjsko opadanje najizraženije ako dođe do nepotpunog oplođenja ili ako biljka pati od nedostatka mikroelemenata, naročito bora. Nepravilno oplođeni plodići se ne razvijaju dovoljno i vrlo brzo bivaju odbačeni.
Kod breskve i marelice, koje su veoma osjetljive na proljetne mrazeve i sušu, može biti rezultat fiziološkog stresa uzrokovanog promjenama temperature i slabim zalihama vode i hranjiva. To se posebno uočava kada su prethodne godine bile rodne, pa voćka ulazi u iscrpljeno stanje.
"Kod šljive često dolazi do opadanja plodova u prisutnosti virusnih bolesti poput šarke, ali i kada dolazi do naglih oscilacija u opskrbi vodom i hranjivima. Opadanje može biti i posljedica prenaglog vegetativnog porasta na uštrb generativnog razvoja", ističe Bejatović, dodavši kako u slučaju prekomjernog opadanja, često ostavlja neujednačen raspored i veličinu preostalih plodova, što utječe na tržišnu vrijednost. Osim toga, voćari ostaju bez prihoda planiranih na osnovu ranije procjene zametnutih plodova, što otežava planiranje prodaje i prerade.
Kombinacija sorti koje cvjetaju u isto vrijeme i imaju dobru međusobnu kompatibilnost smanjuje rizik od neuspješne oplodnje, navodi stručnjak, napominjući i kako redovna analiza tla i folijarne analize lista omogućuju preciznu ishranu, posebno s mikroelementima (bor, mangan, cink).
Osiguranje ravnomjerne vlažnosti tla u kritičnim fazama (cvjetanje i zametanje plodova) je ključno. Važna je i zaštita od bolesti i štetnika, jer pravovremeni i pravilno dozirani tretmani osiguravaju zdrav vegetativni i generativni razvoj. Također, napominje da se u intenzivnoj proizvodnji vrši dodatno prorjeđivanje plodova (kemijsko i mehaničko) kako bi se zadržao optimalan broj za razvoj i poboljšala kvaliteta.
"Lipanjsko opadanje plodova je kompleksan, ali prirodan fenomen koji se ne može potpuno spriječiti, ali se njegov intenzitet može značajno ublažiti odgovarajućim agro-tehničkim mjerama. Dobro razumijevanje faktora koji utječu na ovu pojavu omogućava voćarima da unaprijede prinose i kvalitetu svojih proizvoda", zaključio je Bejatović.
Tagovi
Autorica