Lijesku ne saditi preduboko, bitno je osigurati joj vodu, osunčanu krošnju i dušik

Prije šest godina Zdravko Vuković počeo se baviti uzgojem lijeske. Kako je rekao za Poljoprivrednu televiziju trenutno ju ima posađenu na nešto manje od 2,5 hektara, a nositelj gospodarstva je njegova supruga Ankica.

"U početku je ovoj kulturi najbitnije osigurati dovoljno vlage kako bi se što bolje primila", upozorio je rekavši da prilikom sadnje također treba obratiti pažnju da 20 posto sadnica moraju biti oprašivači. Također, bitno ih je ne posaditi preduboko.

"Priprema za sadnju počinje od oranja, podrivanja i kopanja rupa. Mi smo kupili dvogodišnje sadnice kako bi imali prednost od jedne godine", napomenuo je ovaj voćar. Da bi nasad bio uredan oko njega ima dosta posla. Tu su radovi poput okopavanja, frezanja, gnojidbe, zaštite i njege.

Uklanjanje izdanaka

"Najveći je posao uklanjanja izdanaka koji neprestano tjeraju iz korijena, a mi smo se odlučili na uzgojni oblik stablo pa nam to pravi najveći posao", otkriva. Kako dodaje, njegova prednost je u odnosu na grm što je lakše manevriranje strojevima zbog obrade tla, ali i berbe. 

Međutim, napominje da se isplati posaditi ovu voćnu vrstu unatoč poslu oko nasada jer kada dođe rod onda sve bude dobro.

Njegova je lijeska trenutno u cvatnji, a vrši se i rezidba. Čim završi cvatnja kreće se u proljetnu zaštitu. Zdravko kaže da je stanje za sada dobro. "Bitno je da nema jake kiše koja spere pelud jer u suprotnom nema kvalitetnog oprašivanja", pojašnjava rekavši da će ova faza trajati još mjesec dana.

Savjetuje da se krošnja napravi u obliku vaze, jer je ova vrsta heliofit, šo znači da rodi na osunčanim krošnjama pa je najbitnije osigurati da svjetlost dolazi i u njezinu unutrašnjost.

Urod solidan unatoč mrazu

"Lijeska je daleko otpornija na mraz od ostalih kultura poput šljive, jabuke ili kruške. Prošle godine je bio velik mraz bez obzira na to imali smo solidan prinos", napomenuo je Vuković. Dodaje da ona voli vlagu, ali ne voli močvarna predjela. Ne paše joj ni suša, pogotovo u srpnju kada se nalijeva jezgra jer to umanjuje prinos.

"Zbog toga razmišljamo o navodnjavanju. U blizini imamo potok, no šume oko njega su iskrčene i u ljetnom periodu on presuši", ističe. Dodaje da stabla štiti na bazi mineralnih ulja i bakra, a najčešća bolest je pepelnica. Od štetnika se javljaju lisne uši, a najveće štete radi ljeskotoč.

Što se tiče njege, gnojidba je jedan od bitnih čimbenika. "Najviše joj treba dušičnog gnojiva jer lijeska rodi na jednogodišnjim izdancima. Što su oni duži imat ćete više cvjetnih pupova", zaključio je Vuković.

Više pogledajte u videoprilogu: