Za vrijeme cvatnje lijeske bitno je da ne dođe do jake kiše koja bi isprala pelud. U suprotnom nema kvalitetnog oprašivanja, rekao je Zdravko Vuković Poljoprivrednoj televiziji.
Prije šest godina Zdravko Vuković počeo se baviti uzgojem lijeske. Kako je rekao za Poljoprivrednu televiziju trenutno ju ima posađenu na nešto manje od 2,5 hektara, a nositelj gospodarstva je njegova supruga Ankica.
"U početku je ovoj kulturi najbitnije osigurati dovoljno vlage kako bi se što bolje primila", upozorio je rekavši da prilikom sadnje također treba obratiti pažnju da 20 posto sadnica moraju biti oprašivači. Također, bitno ih je ne posaditi preduboko.
"Priprema za sadnju počinje od oranja, podrivanja i kopanja rupa. Mi smo kupili dvogodišnje sadnice kako bi imali prednost od jedne godine", napomenuo je ovaj voćar. Da bi nasad bio uredan oko njega ima dosta posla. Tu su radovi poput okopavanja, frezanja, gnojidbe, zaštite i njege.
"Najveći je posao uklanjanja izdanaka koji neprestano tjeraju iz korijena, a mi smo se odlučili na uzgojni oblik stablo pa nam to pravi najveći posao", otkriva. Kako dodaje, njegova prednost je u odnosu na grm što je lakše manevriranje strojevima zbog obrade tla, ali i berbe.
Međutim, napominje da se isplati posaditi ovu voćnu vrstu unatoč poslu oko nasada jer kada dođe rod onda sve bude dobro.
Njegova je lijeska trenutno u cvatnji, a vrši se i rezidba. Čim završi cvatnja kreće se u proljetnu zaštitu. Zdravko kaže da je stanje za sada dobro. "Bitno je da nema jake kiše koja spere pelud jer u suprotnom nema kvalitetnog oprašivanja", pojašnjava rekavši da će ova faza trajati još mjesec dana.
Savjetuje da se krošnja napravi u obliku vaze, jer je ova vrsta heliofit, šo znači da rodi na osunčanim krošnjama pa je najbitnije osigurati da svjetlost dolazi i u njezinu unutrašnjost.
"Lijeska je daleko otpornija na mraz od ostalih kultura poput šljive, jabuke ili kruške. Prošle godine je bio velik mraz bez obzira na to imali smo solidan prinos", napomenuo je Vuković. Dodaje da ona voli vlagu, ali ne voli močvarna predjela. Ne paše joj ni suša, pogotovo u srpnju kada se nalijeva jezgra jer to umanjuje prinos.
"Zbog toga razmišljamo o navodnjavanju. U blizini imamo potok, no šume oko njega su iskrčene i u ljetnom periodu on presuši", ističe. Dodaje da stabla štiti na bazi mineralnih ulja i bakra, a najčešća bolest je pepelnica. Od štetnika se javljaju lisne uši, a najveće štete radi ljeskotoč.
Što se tiče njege, gnojidba je jedan od bitnih čimbenika. "Najviše joj treba dušičnog gnojiva jer lijeska rodi na jednogodišnjim izdancima. Što su oni duži imat ćete više cvjetnih pupova", zaključio je Vuković.
Više pogledajte u videoprilogu:
Tagovi
Autorica
Partner
Požega,
Hrvatska
tel: 034 202-192,
e-mail: info@poljoprivredna.tv
web: http://www.poljoprivredna.tv
Višnja u brojkama: Zdravlje, gospodarstvo i povijest u jednom plodu
Dr.sc. Dario Ivić o biljnoj bakteriji koja je poharala maslinike i koju moramo "držati na oku"
Donesen je Akcijski plan za suzbijanje sredozemne voćne muhe
Zdrave sadnice i plodored značajne mjere u prevenciji antraknoze jagode
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ljudi moji dragi idem ja sada tek na ručak a dobro 23:00 a do 21:30 sam rulji iako je nedjelja, sutra tih 9 t rano vozim otkupljivaču, ali ovo je Više [+]
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Đuro Japaric Pa tada sam ja svilenja, ja obožavam Dud. Jedino što nemam ovaj bineli več crni. Bio jedan u selu kažu ljudi da bio star preko sto Više [+]
grga cvarak
prije 3 godine
...kako se izborite sa vjevericama??Znaju napraviti steta i to mnogo..
Eva Mandarić
prije 3 godine
Svakako gnojidba - neizostavna!
Tea Januš
prije 3 godine
Problem isušivanja potoka je veliki problem u brodskoj Slavoniji, kako i ističe Đuro. Upoznata sa problemom Zdravka.
Đuro Japaric
prije 3 godine
Uzrok smanjivanja vode i presušivanje potoka te izvora u brdskoj Salvoniji je prvenstveno smanjivanje snijega , a i kiša ! To vidimo i ove godine u siječnju kada i nema snijega , a to znači da u brdima ima sve manje vode , a nivo podzemnih voda snižava se i u nizinama ! Zato sam Plenkoviću poslao prijedlog da se MIJENJA Zakon o vodama u smislu rješavanje zemlje za akumulacije i sustave za navodnjavanje ! Selo Godinjak je u podnožju Psunja , ako se ne varam , a ja imamo zemlju u Dilju koji je najniži od Krndije , Papuka i Psunja !