Dodatni problem je što ništa po pitanju zaštite voćnjaka od mraza nije napravljeno ni iz EU fondova pa već pet godina, od 2016. godine, plaćamo danak, upozorava Željko Ledinski, iskusni voćar iz Bjelovara.
Hladna fronta koja je danas donijela snijeg, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj zasad nije uzrokovala veće štete u voćnjacima i vinogradima. Međutim, voćari se boje da bi u slučaju najavljenog hladnog vala odnosno jačih mrazeva već od minus četiri do minus pet, mogli imati katastrofalne posljedice po nasade jabuka, ali i drugog voća.
"Minus od 2,7 Celzijeva stupnja u ponedjeljak ujutro je još bio podnošljiv za voćnjake, odnosno na granici podnošljivog ako ne traje dugo. No najava -4°C do -5°C u narednim danima nas već plaši jer većina voćnjaka nema adekvatnu zaštitu putem sistema orošavanja, već kao ja imaju lovce na mraz koji nisu 100 posto učinkoviti", kaže nam zabrinuto predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Željko Ledinski.
Prema njegovim riječima, problem je što osiguravatelji kao štete od mraza priznaju samo one nastale nakon 10. travnja. Osim toga, dodatni problem je što ništa po pitanju zaštite voćnjaka od mraza nije napravljeno ni iz EU fondova pa već pet godina, od 2016., plaćamo danak.
"Samo su u tih nekoliko godina, što ukazuje da se s klimom na globalnom planu nešto ubrzano događa, kod nas bila četiri jača mraza", podsjeća i navodi da je sve zajedno dovelo do toga da se smanjuje proizvodnja odnosno hektari pod voćnjacima u Hrvatskoj, koji su pet i pol puta manji po glavi stanovnika od onih u regiji.
S druge strane, naveliko se uvoze jabuke upitne kvalitete na domaće tržište. HVZ je još prije mjesec i pol dana tražila odgovor of nadležnih institucija, kako to da je kod nas i dalje dopušten uvoz jabuka koja su tretirana zaštitnim sredstvima, a koja su u EU zabranjena već sedam godina.
Sreća u nesreći je da je vinova loza tek propupala, a da aronija, koju jači mraz (a najavljuje se idućih dana i -8 stupnjeva), zna jako poharati u ovo doba godine, još nije procvjetala.
Ipak, nagrađivani zagorski vinar Ivan Sokač iz Strmeca kod Stubličkih Toplica kaže da su pupovi na vinovoj lozi u ovo doba godine povećani, te negdje i lagano otvoreni što potencijalno znači, ako se ostvare jako loše vremenske prognoze od navedenih čak minus osam, da bi štete od mraza mogle biti znatne.
"Dakle, svi smo kao na iglama te čekamo što će se dogoditi s vinogradima u našem kraju koji se pokazao podložan mrazevima koji nisu od jučer", kaže Sokač.
Dr.sc. Josip Ražov: Voćkama prijete advekcijski i radijacijski mrazovi
Dodaje da je i lani imao osjetne štete, ali da su se one razlikovale od položaja vinograda u kojima je posađeno 8.000 loza, koje godišnje daju oko 12.000 litara vina. U onima na više bližih lokacija, gdje je samo stupanj ili dva razlika u temperaturi, štete su bile manje, priča ovaj iskusni vinogradar, koji ima obiteljsku vinsku tradiciju dugu četiri generacije, a vinariju vodi od 1989. godine.
Najveći uzgajivač aronije u Zagrebačkoj županiji Vlado Remenar iz Dugog Sela kaže da nema štete na nasadima od snijega. On na četiri hektara ima ukupno 10.000 grmova aronije, a ova biljka cvate nasreću tek sredinom travnja, za desetak dana, pa se nada da će do tada proći najavljeni hladni val. Odnosno sezona kasnih mrazeva.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
qtech design
prije 4 godine
Sustav zaštite od mraza orošavanjem: www.qtech.hr