Kruška između tradicije i tržišta: Globalni rast, regionalni izazovi

Kruška (Pyrus communis L.) jedna je od najstarijih i najraširenijih voćnih vrsta na svijetu. Ova voćka, poznata po sočnim plodovima blagog, aromatičnog okusa, od davnina ima posebno mjesto u ljudskoj prehrani, ali i u poljoprivrednoj proizvodnji. Danas se uzgaja na gotovo svim kontinentima, a njezina globalna važnost stalno raste zahvaljujući prilagodljivosti, nutritivnoj vrijednosti i velikom broju sorata.

Podrijetlo i povijest uzgoja

Potječe iz područja između Crnog mora i Kaspijskog jezera, sjevernog Irana i dijelova današnje Turske, gdje su pronađeni najstariji tragovi samoniklih vrsta roda Pyrus. Smatra se da su je ljudi počeli uzgajati još prije više od 3.000 godina. Antički Grci i Rimljani cijenili su krušku kao "dar bogova", a poznato je da su rimski poljoprivrednici već tada poznavali više od 40 sorti.

Iz Azije se ova voćka proširila prema Europi, gdje je kroz stoljeća selekcijom razvijen veliki broj kultivara različitih okusa, oblika i vremena dozrijevanja. U Aziji je, pak, zadržala poseban oblik kroz tzv. azijske kruške (Pyrus pyrifolia), koje imaju hrskavu teksturu i više podsjećaju na jabuke.

Danas postoji više od 5.000 poznatih sorata krušaka, iako se u komercijalnoj proizvodnji koristi manji broj njih. Najpoznatije europske sorte su:

• Viljamovka (Williams, Bartlett), jedna od najraširenijih sorti na svijetu, pogodna za svježu potrošnju i preradu (rakije, sokovi, kompoti)
• Conference, dominantna sorta u Europi, poznata po duguljastom obliku, čvrstom mesu i mogućnosti dugog skladištenja
• Abate Fetel, popularna u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, ima izdužene plodove i bogatu aromu
• Packham’s Triumph, vrlo rasprostranjena u južnoj hemisferi (Argentina, Južna Afrika, Australija)
• Santa Maria, Kaiser, Rocha, važne sorte u mediteranskom i atlantskom području

U Aziji su posebno cijenjene sorte poput Nashi i Hosui, koje imaju hrskavu strukturu i visoku sočnost.

Globalna proizvodnja i tržište

Prema podacima Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), u svijetu je 2024. godine proizvedeno oko 26 milijuna tona ovog voća. Daleko najveći proizvođač je Kina, koja ostvaruje više od 70 % svjetske proizvodnje (oko 18 milijuna tona godišnje). Zatim slijede Sjedinjene Američke Države (oko 600.000 t), Argentina (550.000 t), Turska (520.000 t), Italija (490.000 t)...

Među značajnijim proizvođačima također su Nizozemska, Španjolska i Južna Afrika. Iinače, ukupna površina pod kruškama u svijetu procjenjuje se na oko 1,3 milijuna hektara.

Najveći izvoznici su Nizozemska (više od 400.000 tona godišnje, pretežno sorta Conference), zatim Kina, Argentina, Belgija i Južna Afrika, dok su najveći uvoznici Njemačka, Velika Britanija, Rusija i Francuska.

Kruške u prehrambenoj industriji i potrošnji

Konzumiraju se svježe, ali i prerađene u velikom broju proizvoda, kao što su kompoti, džemovi, marmelade, voćni sokovi, nektari, sušene, te aromatizirani proizvodi (npr. kruškovača, likeri, rakije). U nekim regijama važnaje i u tradicionalnoj destilaciji, a najpoznatija je viljamovka, rakija od istoimene sorte.

U gastronomiji se koristi i u pripremi kolača, salata, sireva i mesnih jela, posebno u kombinaciji s plavim sirevima (npr. gorgonzola ili roquefort).

Manjak velikih nasada krušaka - tek tri proizvođača prelaze 10 hektara

Prosječna godišnja potrošnja u Europi iznosi oko 4 do 5 kilograma po stanovniku, dok je u Aziji znatno viša, osobito u Kini i Japanu.

Kruška je voće visoke prehrambene vrijednosti i niske energetske gustoće. Na 100 grama svježeg ploda sadrži prosječno 57 kcal energije, 15 g ugljikohidrata, 3-4 g vlakana, 10-12 g šećera (fruktoza, glukoza, saharoza), 0,3 g proteina, 0,1 g masti, 4-6 mg vitamina C, 120 mg kalija i 10 µg folne kiseline.

Zahvaljujući visokom udjelu vlakana (posebno pektina), potiče probavu i zdravlje crijeva, dok niska razina kiselina čini ovo voće laganim i pogodnim za osobe s osjetljivim želucem.

Osim toga, sadrže flavonoide i fenolne kiseline s antioksidativnim djelovanjem, koji doprinose zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Redovita konzumacija može pomoći u regulaciji krvnog tlaka, kolesterola i glukoze u krvi.

Proizvodnja krušaka u Hrvatskoj, BiH i Srbiji

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2024. godine proizvedeno 2.727 tona, od čega je 2.053 t bilo namijenjeno za tržište, a 674 t za osobnu upotrebu. Najviše se uzgaja u Slavoniji, Međimurju i Moslavini, a vodeće sorte su Viljamovka, Conference, Abate Fetel i Santa Maria. Zbog ograničene količine i nestabilne proizvodnje, Hrvatska je uvoznik, najviše iz Italije i Nizozemske.

Prema statističkim podacima Federalnog zavoda za statistiku Bosne i Hercegovine u 2024. godini u Federaciji BiH proizvedeno je 16.151 tona ovog voća. U Republici Srpskoj, lani je proizvedeno 18.078 t, objavio je Republički zavod za statistiku, a u Brčko Distriktu BiH 248 t, prema dostavljenim podacima Odjeljenja za poljoprivredu.

Republika Srbija je jedan od najvećih proizvođača u jugoistočnoj Europi. Reporter linker je objavio kako je u 2024. godini proizvedeno 55.480 tona, sa značajnim potencijalom za izvoz, ponajviše u Rusiju i zemlje EU-a. Dominira sorta Viljamovka, a značajan dio uroda koristi se za destilaciju rakije.

Izazovi i perspektive uzgoja

Kruška, iako cijenjena kultura, suočava se s nekoliko izazova kao što su osjetljivost na bolesti (posebno bakterijsku palež -Erwinia amylovora), zatim klimatske promjene (kasni mrazevi, suše), te zahtjevi za navodnjavanjem i zaštitom.

Unatoč tome, ima značajan tržišni potencijal, posebno u segmentu domaće i ekološke proizvodnje. Potrošači sve više traže lokalne i prirodno uzgojene plodove, a kruška s raznolikim sortama, aromama i mogućnostima prerade, može postati važan adut kontinentalne i mediteranske poljoprivrede.

To je voćka s bogatom poviješću, velikim sortnim potencijalom i značajnom ulogom u svjetskoj poljoprivredi. Od antičkih vremena do današnjih modernih nasada, zadržala je status cijenjene i svestrane kulture.

Uz odgovarajuću tehnologiju uzgoja, zaštite i čuvanja, kruška može biti profitabilna voćna vrsta i važan dio regionalne poljoprivredne ponude, kako za svježu potrošnju, tako i za preradu u visokokvalitetne proizvode.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/PhotoJuli86, artistdesign.13}