Pretraga tekstova
Zaštita voćnjaka
Kozičavost lista višnje i trešnje prisutna je u Europi od 50-tih godina prošlog stoljeća i izaziva gospodarski značajne štete u proizvodnim nasadima višnje i trešnje te u rasadničarskoj proizvodnji. U toplim i kišnim godinama povoljnim za širenje bolesti već krajem srpnja i početkom kolovoza može doći do potpune defolijacije napadnutih stabala.
Uzročnik bolesti je gljivica Blumeriella jaapii koja uglavnom napada list, a rjeđe peteljku lista ili ploda, plod, te jednogodišnje izboje i višegodišnje grančice. Tijekom lipnja se na licu lista razvijaju sitne crvenoljubičaste pjege, a na naličju lista se na mjestu pjege razvija svijetla nakupina ljetnih konidija. Pjege se prvo pojavljuju uz rub lista, a kasnije se šire prema sredini. Kad se na jednom listu nalazi velik broj pjega on poprimi crvenkastožutu boju i otpadne.
Gljiva prezimljuje u otpalom lišću i na granama. Primarne infekcije se, ovisno o klimatskim prilikama, ostvaruju askosporama tijekom travnja i svibnja, a sekundarno širenje bolesti omogućuju ljetne konidije tijekom ljetnih mjeseci.
Mjere suzbijanja uključuju sadnju otpornih sorti, uništavanje zaraženog otpalog lišća i prskanje fungicidima. Obzirom da izbor sorti uglavnom diktira tržište (otporne sorte nisu tržno zanimljive), a uništavanjem zaraženog lišća možemo samo smanjiti potencijal gljive, kao jedina prava mjera u borbi protiv kozičavosti ostaje nam prskanje fungicidima u vegetaciji.
Redovito jesensko ili rano proljetno prskanje protiv uzročnika šupljikavosti lista smanjuje i pojavu kozičavosti. Protiv uzročnika kozičavosti lista počinje se prskati čim se pojave prvi znaci bolesti. Najčešće se provodi jedno prskanje prije berbe (vodeći računa o karenci fungicida) te 2 - 3 prskanja nakon berbe. Prskanje je najbolje izvršiti dan ili dva prije najavljenih oborina.
U Hrvatskoj su za suzbijanje uzročnika kozičavosti lista višnje i trešnje registrirani fungicidi na osnovi mankozeba (Dithane M-45, Dithane DG Neotec, Star 80 WP, Pinozeb M-45, Mankozeb, Crittox MZ 80, Caiman WP, Mankonor, Cadillac 80 WP, Mankokal), dodina (Chromodin S-65, Dodine S-65) i bitertanola (Baycor WP 25).
Autor: mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan, dipl. ing. agr.
Izvori
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede
Tagovi
Zaštita voćnjaka Bolesti Štete Fungicidi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Dan 1 #kolinje 🐽
Karolina Rastija
prije 2 tjedna
Kobasice i kulenovi su na redu bili drugi dan kolinja, sad su na sigurnom - u pušnici :) Kobasice i kulenovi su na redu bili drugi dan kolinja, sad su na sigurnom - u pušnici :)
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
U petak i ja ću jednog u kobasice i slaninu , sve toplija klima pa to mogu još osušiti ! Sve je manje ljudi , prehrambene navike se mijenjaju i broj Više [+] kolinja će se stalno smanjivati !