Veličinu diktira podloga tikve, a u najčešćim slučajevima uzima se tikva sorte vrg, koja se potvrdila iznimno pogodnom
Ovogodišnja berba i otkup lubenica u donjem Poneretvlju uspješno su privedeni kraju. Unatoč katastrofalnoj tuči, koja je nedavno pogodila dolinu Neretve, na nasadima lubenica zabilježene su minimalne, gotovo zanemarive štete, budući da je glavnina uroda obrana prije vremenske nepogode.
Ovoga ljeta na području doline Neretve bilo je zasađeno oko 200 hektara površina, a ubrano je oko osam tisuća tona. Sadila se uglavnom kalemljena (cijepljena) lubenica, koja nedvojbeno daje veći ukupan urod, a veći su i pojedinačni primjerci, koji mogu biti i do 25 kilograma težine.
Dakle, velika lubenica ne mora nužno biti GMO proizvod ili tretirana umjetnim gnojivom ili kristalonom. Veličinu diktira podloga tikve, a u najčešćim slučajevima uzima se tikva sorte vrg, koja se potvrdila iznimno pogodnom u proizvodnji lubenica i ostalog vrježastog voća.
Kako ističu neretvanski poljoprivrednici, zasađeno je tridesetak posto manje površina u usporedbi s prošlom godinom, budući da u donjem Poneretvlju prevladavaju nasadi mandarina, a i poljoprivrednici se u velikom broju okreću stakleničkoj i plasteničkoj proizvodnji sezonskog voća i povrća, koja, u sličnim uvjetima proizvodnje, nedvojbeno nudi bolju zaradu.
Urod lubenica na hektaru u idealnim uvjetima može biti i do šest vagona, uz uvjet kvalitetnog tla i vode za zalijevanje. Upravo zalijevanje nekvalitetnom slanom vodom u Neretvi umanjuje prinose, jer u istim uvjetima proizvodnje, primjerice u Mađarskoj, hektar lubenica daje i do dvadeset posto bolje prinose.
Iako su lubenicu prodali, neretvanski proizvođači ipak nisu u potpunosti zadovoljni jer se dio lubenica prodavao po cijeni od jedne kune, što je, po mišljenju proizvođača i stručnjaka, ispod praga rentabilnosti.
Naime, da bi poslovali na pozitivnoj nuli, poljoprivrednici bi lubenice od prve do posljednje trebali prodavati po minimalnoj prosječnoj cijeni od 1,5 kuna. Tek tada bi mogli pokriti uloženo bez ikakve zarade.
U kalkulaciji proizvodnje lubenica otkupne cijene od 1,8 do 2 kune osiguravaju proizvođaču zaradu. Naime, da bi se zasadio hektar lubenica, poljoprivrednik mora uložiti do četrdeset tisuća kuna početnog kapitala, što je iznimno skupa investicija, imajući na umu velike rizike proizvodnje i prodaje.
U strukturi troškova prevladavaju skupi repromaterijal, gnojivo i zaštitna sredstva te u konačnici sadnice, koje se uzgajaju u posebnim uvjetima kako bi bile otporne na štetočine i biljne bolesti. Budući da se sadnice lubenice dobivaju posebnim načinom kalemljenja poljoprivrednog proizvođača, prije iznošenja u polje koštaju pet kuna.
- Proizvođači lubenica prisiljeni su saditi cijepljenu lubenicu radi štetočina u tlu. Lubenica se proizvodi na površinama prekrivenima folijom ili agrotekstilom, što povećava troškove proizvodnje, ističe poljoprivredni savjetnik u opuzenskoj ispostavi HZPSS-a Jure Lubina.
Ove sezone, pod nadzorom stručnjaka Neretva Fructusa, eksperimentalno je proizvedena tzv. mini lubenica, namijenjena jednoj osobi. Riječ je o plodu težine do najviše dva kilograma, tanke kore, koji je našao svoje mjesto na tržištu, upravo zbog malih količina otpadaka.
A da bi neretvanska lubenica pronašla svoje mjesto na zahtjevnu tržištu Europske unije, Neretva Fruchtus u suradnji s Institutom za jadranske kulture započela je proces brendiranja lubenice.
Cilj je, kako doznajemo, utvrditi koliko neretvanska lubenica ima likopena-antioksidansa, koji se upotrebljava i kao eliksir mladosti, jer se pretpostavlja da su lubenice dozrele na slankastom neretvanskom tlu iznimno bogate likopenom, što je svjetski trend u konzumaciji ovoga voća
Autor: Stanislav Soldo
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Petina proizvodnje hrvatske breskve je u rukama 10 proizvođača - tko su oni?
Zašto je važna ljetna rezidba trešnje i kako je obaviti?
Od ličkog voća do vrhunske rakije - okus stoljetne tradicije obitelji Vlainić
Odobrenje zaštitnih sredstava je dobra vijest, no uzgoj mandarine ne ugrožavaju samo štetnici
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
