Kako spriječiti nedostatak kalcija u jagodama?

Jagode su jedna od kultura koja se može tijekom jeseni posaditi u plastenicima i uzgajati u zimskom razdoblju. Zbog nižih temperatura, često, tijekom zime, dolazi do nedostatka kalcija, što se prvo pokazuje na listovima.

Simptomi se javljaju na starijim listovima, ali često i na mlađim, zbog čega dolazi do njihovog sušenja.

Stradaju vrhovi listova

Na krajevima listova formiraju se svijetlosmeđe točkice koje se, nakon dva do tri tjedna, spajaju i postaju veće. I na ostalim dijelovima listova vide se uzdužne smeđe pruge. Na kraju, dolazi do sušenja vrhova listova koji izgledaju kao da su sprženi te do usporavanja rasta biljaka, a na kraju, i propadanja.

Kalcij je od velike važnosti u smislu otpornosti na bolesti, ali i prinosa i kvalitete plodova. Na vršnim dijelovima plodova jagoda, ali i plodovitog povrća, dolazi do stvaranja smeđih pjega koje uzrokuju propadanje plodova.

Isto tako, kalcij je, kao i fosfor, slabo pokretan u tlu, ali se lakše usvaja folijarnim tretmanima, zajedno s borom, koji omogućava njegovo lakše usvajanje u tkivo lista ili ploda. Ako je inkorporiran u zemljište, ne mora značiti da će doći do njegovog usvajanja, posebno ako su tijekom zime temperature blizu ili ispod nule. Korijen tada slabo radi i ne usvaja ionako sporo pokretljiv kalcij, u dovoljnim količinama.

Folijarna prihrana, plus bor

Kao i kod plodovitog povrća, kod jagoda nedostatak kalcija se također može riješiti prskanjem listova sredstvima koja u sebi sadrže kalcij i bor, a potrebno je koristiti i dušik, zajedno s mikroelementima.

Nije dobro davati, nakon sadnje jagoda, dosta kalija u zemljište jer u većim dozama nije kompatibilan s kalcijem. Na tržištu se može pronaći dosta sredstava s lako dostupnim kalcijem i prskanja se mogu vršiti jednom do dva puta tjedno.

Da bi se spriječilo iscrpljivanje biljaka, osim dodavanja kalcija, jagodama bi trebalo rezati cvjetove i plodove, sve do proljeća.