Odmah nakon vađenja sadnica iz rasadnika, pristupa se njihovom trapljenju, radi zaštite od sušenja i smrzavanja
Ukoliko se sadnice ne isporučuju kupcima, odmah nakon vađenja, treba ih utrapiti, i to istog dana kada se izvade iz rasadnika da ne bi došlo do sušenja žila. Također, prije sađenja i poslije nabave sadnica, ako se one neće odmah saditi, obavezno je trapljenje. U protivnom, one se teško primaju.
Odmah nakon vađenja sadnica iz rasadnika, pristupa se njihovom trapljenju, radi zaštite od sušenja i smrzavanja. Vrši se u posebno pripremljene jame ili na otvorenom prostoru. Da ne bi došlo do gušenja korijena zbog pretjeranog vlaženja, biraju se ocjedita zemljišta, s niskom razinom podzemnih voda. Preporučuje se kopanje kanala oko utrapljenih sadnica za odvođenje viška vode.
Trapljenje može biti privremeno, ako se sadnice sade tijekom jeseni, ili pak idu u zimski trap, ako one ostaju utrapljene tijekom cijele zime.
Za zimski treba izabrati dobro drenirano mjesto, iskopati jarak dubine 40 do 60 cm, širine oko jednog metra i dug po potrebi. Na dno jarka se stavljaju mamci protiv miševa pa se redaju sadnice i prekrivaju zemljom tako da osim korijena zemlja prekrije i nadzemni dio oko 30 cm.
Pri tom procesu treba sorte razdvojiti, vidno obilježiti i napraviti plan trapljenja jer se etikete za obilježavanje mogu tijekom zime uništiti ili izbrisati. Mjesto obavezno treba ograditi pletenom žicom, jer zečevi mogu samo za jednu noć napraviti pravu pustoš, guleći koru s voćnih sadnica.
Mjesto trapljenja mora biti takvo da se na njemu ne zadržava višak vode, jer u tom slučaju dolazi do gušenja i truljenja korijena. Potrebno je iskopati kanale dubine ovisno od sadnog materijala, ali najčešće 40 cm, širine 50 cm ili se plugom otvaraju brazde i postavljaju sadnice. Ako je moguće, bolje ih je postaviti pojedinačno jednu do druge, nego u vezanim snopovima po 25 ili više komada i to pod uglom 45o do 60o.
U praksi je ipak zastupljen drugi način - u snopovima. Preko korijenovog sustava koji se namoči, nabacuje se sitna zemlja, protrese korijen, zemlja blago nagazi da se istisne zrak, da zemlja što bolje prekrije žile. To se može riješiti i zalijevanjem ako tlo nije vlažno. Zemljom punimo kanal do vrha uz malo uzvišenje, 10 - 15 cm zemlje oko sadnica.
Zimsko trapljenje je dublje, gdje se sadnice zatrpavaju najčešće pijeskom, sitnom zemljom, strugotinom od drveta, ali ne trulom ili pak mješavinom ovih materijala 30 cm iznad korijena, a potom blago nagaze. U ovom slučaju prije trapljenja na korijen sadnica se stavljaju mamci protiv miševa i voluharica. Svaka se mora obilježiti etiketom kako bi se vidjelo koja je vrsta, podloga, sorta te bi sve trebalo ograditi žicom.
Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti od miševa i voluharica, zečeva, srna i stoke. Prednost pijeska kao materijala za trapljenje je da miševi u pijesku ne mogu praviti rupe i oštetiti korijen i korijenov vrat.
Voćke se iz trapa vade štijačom ili specijalnim plugom u jesen, tijekom zime bez mrazeva ili u proljeće prije kretanja vegetacije.
Nakon što su izvađene, treba ih osvježiti tako što se korijenov sustav potapa u vodu na 12 do 24 sati prije sađenja. Obavezno se pregledaju. Detaljno se kontrolira korjenov sustav i nadzemni dio, pri čemu se vodi računa da nemaju mehaničkih oštećenja i prisustva uzročnika bolesti i štetnika kao i da nisu smrzle i počele se sušiti.
Sve sadnice koje imaju neka od spomenutih nedostataka se ne koriste u sadnji.
Tagovi
Autor