Nebojša Mladenović, savetodavac iz PSSS Vranje, poručuje voćarima da koriste posrednika za smanjenje bujnosti. Što je duži posrednik, manja je bujnost nadzemnog dela, a više se formiraju cvetni pupoljci (najmanja dužina posrednika je 15 do 20 cm).
Na formiranje cvetnih pupoljaka kod voćaka može se uticati primenom izvesnih agrotehničkih i pomotehničkih mera. Jedna od njih je i izbor podloge. Obično na slabo bujnim podlogama ranije počinje i obilnije je formiranje cvetnih pupoljaka. Oni ulaze u period zimskog mirovanja sa jače diferenciranim začecima cveta tako da su osetljiviji prema mrazu. Slabo bujne podloge imaju manje razvijen korenov sistem i apsorbuju manje azota i u nadzemnom delu se jače nagomilavaju organske materije.
Bubrenje pupoljaka - toplo vreme uslovilo kretanje vegetacije
Nebojša Mladenović, savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo u vranjskoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi, poručuje voćarima da koriste posrednika za smanjenje bujnosti. Što je duži posrednik, manja je bujnost nadzemnog dela, a više se formiraju cvetni pupoljci (najmanja dužina posrednika je 15 do 20 cm).
"Treba obezbediti i pravilan raspored grana radi dobre osvetljenosti svih delova krune i sprečavanja zasenjivanja. Svetlost je potrebna za diferenciranje cvetnih pupoljaka. To su potvrdila neka američka istraživanja gde je utvrđeno da bez direktne svetlosti ne dolazi do formiranja začetaka cveta u pupoljcima. Redovnom rezidbom reguliše se vegetativni porast i rodnost. Jača (krošnja) rezidba i prekraćivanje grana podstiču bujnost (vegetativni potencijal), a slabija (duga) rezidba i proređivanje grana podstiču formiranje cvetnih pupoljaka i rodnost", kaže Mladenović.
On podseća voćare da je đubrenje veoma važno u voćarskoj proizvodnji i da bez dovoljnih količina azota uopšte ne dolazi do formiranja cveta u pupoljcima. Međutim, suvišne količine azota nepovoljno deluju na diferenciranje cvetnih pupoljaka, jer favorizuju bujnost, a raspoloživi ugljeni hidrati se troše za rastenje mladara. Dovoljne količine fosfora i kalcijuma povoljno utiču na formiranje cvetnih pupoljaka.
"Zaštita od bolesti i štetočina - sprečavanje oštećenja lišća i očuvanje asimilacione površine značajno je za obezbeđenje potrebne količine ugljenih hidrata za formiranje cvetnih pupoljaka. Povijanje i savijanje grana - vrši se po završetku intenzivnog porasta mladara, a to je obično u prvoj polovini jula meseca čime se favorizuje transformacija lisnih pupoljaka u cvetne."
Povećanjem ugla grane, prema rečima Mladenovića, slabi silu polariteta (apikalne dominacije), a povećava se dejstvo sile gravitacije. Menja se cirkulacija hranljivih materija i fitohormona. Hranljive materije se kreću ascedentno i teže da zauzmu vršni položaj, čime se na grani, koja ima vertikalan položaj najjače razvijaju mladari iz vršnih pupoljaka. Takođe, pri vrhu grane veća je koncentracija stimulatora rasta, a pri osnovi koncentracija inhibitora. Dovođenjem grane u horizontalni položaj hranljive materije i fitohormoni su podjednako raspoređeni duž grane.
"Prstenovanje se obavlja na deblu ili skeletnim granama radi smanjenja bujnosti. Obavlja se uklanjanjem koje u vidu prstena širine 0,5 -1 cm (prsten može da se okrene za 180 stepeni i postavi u suprotnom pravcu čime se usporava kretanje sokova. Obavlja se u prvoj polovini maja meseca. Prstenovanjem se postiže prekidanje descedentnog toka materija (floemskih sudova) i time se postiže nagomilavanje organskih materija u delu stabla iznad prstena, a tim i veće formiranje cvetnih pupoljaka", savetuje Mladenović.
On dodaje da se poluprstenovanje sastoji u uklanjanju kore sa malo drveta (dubine tri do šest centimetra) u vidu polumesečnog zareza ili u vidu obrnutog slova "V" (kaplarski rez). Zarezi se prave na granama ispod grančice ili pupoljaka u cilju smanjenja njihove bujnosti. Delimičnim prekidanjem ascedentnog toka zadržavaju se ugljeni hidrati tako da se postiže povoljan odnos ugljeni hidrati/azot za formiranje cvetnih pupoljaka. Umesto prstenovanja i poluprstenovanja može se obaljati postavljanje metalnih prstenova na deblu, paranje kore debla i skeletnih grana, rovašenje (pravljenje poprečnih zareza na dva mesta sa razmakom od dva do pet centimetra).
Prskanje voćaka respardantima - sintetičkim fitohormonima odnosno inhibitorima rasta. Oni utiču na smanjenje bujnosti, usporavaju rast mladara, a povećano je diferenciranje cvetnih pupoljaka.
Foto prilog
Tagovi
Autorka