Jagoda: Ni voće ni povrće, nego zeljasta biljka

Ariel Chahi iz Izraela, 12. veljače 2021. godine uzgojio je nevjerojatnu jagodu tešku čak 289 grama. Ovaj golemi plod, službeno priznat i upisan u Guinessovu knjigu rekorda kao najteža jagoda na svijetu, pripada sorti Ilan, a bio je dug 18 centimetara, širok 4 centimetra i opsega 34 centimetra.

Uzgojena je u obiteljskom poduzeću "Jagode u polju“, smještenom u mjestu Kadima-Zoran, i odmah je izazvala zanimanje javnosti i stručnjaka diljem svijeta.

I dok je ova iznimna jagoda privremeno zasjenila sve druge, priča o ovoj popularnoj zeljastoj biljci traje već stoljećima.

Prvo treba razjasniti da ona nije ni voće i povrće nego višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Međutim zbog svog iznimnog okusa mnogi je rado konzumiraju misleći kako je to sezonsko voće.

Iako ju često svrstavaju među bobičasto voće, jagoda je zapravo lažna bobica. Ono što jedemo je proširena cvjetna osnova, dok su pravi plodovi male sjemenke, oraščići, koje se nalaze na površini. Iznimno je bogata vitaminom C, antioksidansima i flavonoidima, ali i vrlo osjetljiva na skladištenje i transport.

Od šumske biljke do stolova diljem svijeta

Jagoda kakvu danas poznajemo, Fragaria × ananassa, nije izvorna vrsta, već hibrid koji je nastao sredinom 18. stoljeća u Francuskoj. Tada su križane dvije divlje vrste: Fragaria virginiana iz istočnog dijela Sjeverne Amerike, poznata po svom slatkom okusu, i Fragaria chiloensis iz Južne Amerike, koja se isticala veličinom, ali nešto slabijom aromom.

Rezultat tog križanja bio je izdržljiv, ukusan i komercijalno atraktivan plod, koji je utemeljio suvremeni uzgoj jagoda.

Međutim, jagode su bile poznate i mnogo prije nastanka modernih hibrida. Stari Grci i Rimljani koristili su divlje šumske uglavnom u ljekovite svrhe, dok su u srednjem vijeku jagode bile simbol čistoće i skromnosti, često prikazivane u religioznoj umjetnosti.

Komercijalni uzgoj započinje u 17. stoljeću u Europi, ali tek pojavom hibrida u 18. stoljeću dolazi do pravog procvata. Od tada pa do danas, postala je jedno od najomiljenijih i najrasprostranjenijih plodova na svijetu.

Globalna proizvodnja u brojkama

Danas se jagode uzgajaju na oko 400.000 do 430.000 hektara obradivih površina diljem svijeta (prema FAO podacima iz posljednjih godina, uključujući 2023.). Najveći svjetski proizvođač je Kina, s više od tri milijuna tona godišnje, što čini više od polovice ukupne svjetske proizvodnje.

Slijede Sjedinjene Američke Države, osobito Kalifornija, s oko 1,2 milijuna tona, te Meksiko, koji je veliki izvoznik na američko tržište.

U Europi, Španjolska, osobito regija Huelva, prednjači kao vodeći proizvođač i izvoznik, dok su Poljska i Njemačka posebno jake u preradi jagoda.

Pola vodećih proizvođača jagoda dolazi iz jednog grada. I ne, nije Vrgorac u pitanju

Hrvatska ima manju, ali rastuću proizvodnju. Dakako, tu je i na razini EU zaštićena Vrgoračka jagoda.

Jagode se također intenzivno uzgajaju u Egiptu, Turskoj i Maroku, kao i u Južnoj Americi, Australiji i na Novom Zelandu. U Aziji se uzgaja na površini od 160.000 do 180.000 hektara (najviše u Kini), u Europi (najviše u Španjolskoj, Poljskoj i Njemačkoj) na 90.000 do 100.000 ha, u Sjevernoj Americi (SAD i Meksiko) na 60.000-70.000 ha, Južnoj Americi (Čile, Argentina, Brazil), na 20.000-25.000 ha...

Učinkovitost i tehnologija uzgoja

Prinosi variraju ovisno o tehnologiji uzgoja i klimatskim uvjetima. U Kaliforniji, zahvaljujući visoko intenzivnim metodama, postiže se i do 80 tona po hektaru. Europski prosjek kreće se između 20 i 40 t/ha, dok tradicionalni otvoreni uzgoj daje 10 do 20 tona.

U novije vrijeme sve se više koristi zaštićeni uzgoj u plastenicima i staklenicima, te hidroponski i vertikalni sustavi, osobito u zemljama s velikom potrošnjom i ograničenim prostorom, poput Nizozemske i urbanih područja SAD-a.

Prema podacija Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2024. godini proizvedeno 2.168 tona jagoda. Većina proizvodnje odvija se na otvorenom, ali raste interes za plastenički i hidroponski uzgoj.

Hrvatska nije samodostatna te značajan dio ovog ploda dolazi iz uvoza, osobito iz Španjolske i Italije.

U Federaciji Bosni i Hercegovini u 2023. godini uzgoj jagoda obavljao se na površini od 750 hektara, podaci su iz Zelenog izvještaja Federalnog ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Proizvedeno je 6.380 tona. Iste godine, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, jagoda je u Republici Srpskoj uzgajana na površini od 575 hektara.

Srbija je vodeći proizvođač jagoda u regiji, s više od 7.000 hektara pod uzgojem. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u Srbiji je prošle godine proizvedeno 28.886 tona. Srbija izvozi značajne količine, osobito smrznutih na tržišta EU i Rusije.

^{*Naslovna fotografija: Depositophotos/jinga80, Shutterstock/artistdesign.13}