Primjena osnovne gnojidbe vezana je uz jesensku obradu tla i služi prvenstveno za unošenje fosfora i kalija u dublje slojeve tla, pojašnjavaju stručnjaci iz Petrokemije.
Nakon berbe u voćnjacima i vinogradima vrijeme je za unos hraniva za sljedeću vegetacijsku godinu. "Izuzetak su masline gdje se hraniva dodaju tijekom plodonošenja od rujna do sredine 11 mjeseca", napominju stručnjaci iz tvornice gnojiva Petrokemija d.d.
U osnovnoj gnojidbi trajnih nasada, pojašnjavaju, razlikujemo gnojidbu mladih te nasada u rodu. "S proizvodnog stajališta najvažnije je razdoblje pune rodnosti i u tom razdoblju je ona vrlo značajna agrotehnička mjera", ističu.
Za osiguranje dobre ishrane u tlo se unosi dušik, fosfor, kalij, a po potrebi bor, cink, magnezij i drugi hranjivi elementi. Kako pojašnjavaju, utvrđivanje pojedinih količina biljnih hraniva u redovitoj gnojidbi obavlja se putem kemijske analize tla, kojom se utvrđuje opskrbljenost pristupačnim hranivima u tlu, ali i analizom lišća (folijarna analiza) u određenoj fazi vegetacije.
"U osnovnoj gnojidbi višegodišnjih kultura primjenjuje se gnojivo s manje dušika, a više fosfora i kalija", napominju, Njena primjena vezana je uz jesensku obradu tla i služi prvenstveno za unošenje fosfora i kalija u dublje slojeve tla. U maslinicima se, kažu, obavlja ranije od rujna do studenog kako bi se dio hraniva iskoristio za završetak dozrijevanja i stvaranje ulja u plodovima.
"U prvoj i drugoj godini stabla voćaka i maslina gnoje se pojedinačno, a zona gnojidbe treba biti nešto šira od krošnje", objasnili su iz Petrokemije.
Prema njihovim riječima, prve godine uzgoja, u osnovnoj gnojidbi voćaka i maslina s gustim sklopom, gnoji se po stablu sa 60 g MAP-a i 120 g KCl-a. Dok se u drugoj godini uzgoja ona obavlja u isto vrijeme i s istom vrstom gnojiva, s tim da se količina poveća za 50 posto. U trećoj i ostalim godinama uzgoja obavlja se po cijeloj površini voćnjaka i maslinika.
"Prilikom sadnje vinove loze u sadne jame 40x60x40 cm3, u sveukupnu masu zemlje se stavlja 20-30 g MAP-a i 30-50 g KCl", savjetuju iz ove tvrtke. Tijekom druge godine gnoji se s 25 g kalijeve soli KCl i 20 g MAP-a (mono amonij fosfat NP 12-52) po trsu. Treće godine, napominju, po trsu se dodaje 35 g kalijeve soli KCl-a i 25-30 g MAP-a (mono amonij fosfat NP 12-52).
Gnojidbom voćaka i maslina u rodu osiguravaju se redoviti i visoki prinosi, dobra kvaliteta plodova, te ravnoteža razvoja vegetativnih i generativnih organa.
"Mineralna gnojiva za jesensku ili osnovnu gnojidbu primjenjuju se po cijeloj površini nasada", ističu iz Petrokemije. Iznimno, u nasadima rijetkog sklopa ili gdje se radi o pojedinačnim stablima, dodaju se u zonu oko stabala, nešto širu od krošnje.
Tijekom osnovne gnojidbe voćnjaka, vinograda i maslinika dodajemo 250 kg/ha KCl-a i 150-190 kg/ha MAP-a. Prilikom zasebne gnojidbe vinograda dodaje se 30-35 g MAP-a i 40-50 g kalijeve soli KCl-a po trsu.
"Na skeletnim tlima treba voditi računa o postotku skeleta", napominju dodavši da ukoliko postotak prelazi 50 posto volumena tla ukupna količina gnojiva primjenjuje se u barem dva obroka.
Savjetuju da se prilikom sadnje sadnica u male sadne jame profila 40 cm x 60 cm x 40 cm unosi 20-30 g MAP-a i 30-50 g KCl-a. Navedena gnojiva miješaju se sa sveukupnom masom zemlje.
"Kod veće sadne jame od 1 m3, unose se ista gnojiva, ali u količini od 190-250 g/m3 MAP-a i 250- 400 g kalijeve soli- KCl na m3", pojašnjavaju.
Kako zaključuju, pravilno primijenjenom jesenskom gnojidbom višegodišnjih nasada, osigurava se siguran i kvalitetan prinos naredne vegetacije, a tlu se vraćaju oduzeta hraniva.
Za više informacija obratite se ovoj tvrtki na jedan od niže navedenih kontakata ili na besplatni broj telefona 0800 647 647.
Tagovi
Autorica
Partner
Petrokemija d.d. tvornica gnojiva
Aleja Vukovar 4,
44320 Kutina,
Hrvatska
e-mail: prodaja@petrokemija.hr
web: http://www.petrokemija.hr
Odobrenje zaštitnih sredstava je dobra vijest, no uzgoj mandarine ne ugrožavaju samo štetnici
Lakša zaštita agruma od sredozemne voćne muhe? Objavljen novi popis registriranih sredstava
Škobić: Zbog klimatskih promjena trebamo razmisliti o tzv. bazenima proizvodnje
Plodovi sitni, ne dozrijevaju - što se događa sa smokvom?
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
