Frezanje međurednog i unutar-rednog prostora u mladom voćnjaku

Frezanje voćnjaka jedna je od najvažnijih agrotehničkih mjera u voćarstvu pa smo na našem gospodarstvu istoj posvetili izrazito veliku pozornost. U ovom ćemo članku prezentirati kombinaciju rada s dvije freze - prva je ona klasična, traktorska freza (u našem je slučaju ona širine dva metra), a druga, nešto tehnološki noviji stroj - freza za unutarrednu obradu (tzv. "freza s ticalom").

Korijen korova "krade" vodu i nutrijente korijenu mladih voćki

Svaki mladi nasad prvih nekoliko godina prolazi svoje najteže razdoblje, a to je natjecanje s korovima da bi došao do iznimno potrebnih tvari za rast i razvoj. Ta mu je borba vrlo teška prve dvije godine budući da su sadnice voćaka s vrlo malim volumenom korijena koji im značajno limitira prostor iz kojega crpe vodu i nutrijente. Ako tome pridodamo travu i korove, čije je korijenje uglavnom iznad zone korijena mlade voćke, shvaćamo da je naša mlada voćka u dodatnom problemu. 

Sva kiša koja pada na tlo prvo prolazi "preko" korijenja korova kojima je također potrebna voda za razvoj - istu troše, rastu, razvijaju više korijenja, što u konačnici rezultira značajno manjom količinom vode za korijen mlade voćke. Ista stvar vrijedi i za nutrijente. Mineralna gnojiva (često čak i stajnjak) primjenjuje se površinski te je potrebno izrazito dugo vremena da se hranjiva "spuste" u tlo na razinu na kojoj željene voćke imaju glavninu svoga korijenja.

Frezanje rješava korove, ali i staništa glodavaca

Frezanje voćnjaka eliminira te najznačajnije probleme. Uništavanjem korova u prostoru između redova te prostoru unutar reda oslobađamo vodu i nutrijente za naš mladi nasad koji onda neometano razvija svoj korijen te puno brže ostvaruje svoj maksimalni potencijal. Dodatne prednosti frezanja voćnjaka su u stvaranju rahlog, prozračnog sloja zemlje kojim se dodatno povećava biološki potencijal tla za rast i razvoj željene kulture. 

U ekološkoj poljoprivredi značajna je i činjenica da se frezanjem uništavaju staništa glodavaca (miševa, voluharica) pod zemljom rješavajući nas tako muka oko pregriženog korijenja i suhih voćaka.

Značajan zahvat u ekološkoj poljoprivredi

Kombinacijom ove dvije freze moguće je eliminirati i do 95% trava i korova iz voćnjaka, što je značajan pothvat. U ekološkoj poljoprivredi, konkretnije, voćarstvu, taj zahvat dodatno dobiva na značenju jer mu je alternativa (u prostoru unutar reda) košnja značajno lošiji agrotehnički zahvat u pogledu koristi za biljku. 

U konvencionalnom voćarstvu popularna je primjena totalnih herbicida kojima se uništavaju korovi, ali se također i nepovratno narušava struktura zemljišta te doslovno truje tlo tvarima koje su biološki nerazgradive. Buduće će generacije imati značajne probleme sanirati posljedice upotrebe takvih sredstava te je potrebno ulagati sve veće napore kako bi se takva praksa prestala upotrebljavati.

Sav posao u jednom prohodu

Idealan primjer održavanja tla u voćnjaku postiže se korištenjem freze s ticalom na prednjem te klasične freze na zadnjem hidrauliku. Korištenjem freze s ticalom naprijed značajno je olakšan rad u odnosu na korištenje istog stroja iza budući da više nema potrebe okretati se iza traktora. U jednom prohodu obrađujemo zonu oko voćaka te prostor između redova. 

Kombinacijom ove dvije freze moguće je eliminirati i do 95% trava i korova iz voćnjaka, što je značajan pothvat.

Prilagodbom strojeva međurednom razmaku moguće je postići to da u dva prolaska pokrijemo cijeli prostor između dva reda, što je nešto čemu bi svaki voćar trebao težiti. Takvom vrstom rada povećavamo učinkovitost - štedimo vrijeme (i novac) te se osjećamo puno bolje znajući da su plodovi našega rada kvalitetno obrađeno tlo sposobno apsorbirati maksimalne količine vode i nutrijenata potrebnih za razvoj naših voćaka. Tako postižemo to da nakon posla ne idemo kući umorni, nego radosni.

Kako to izgleda, pogledajte u videu: